Postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u bihaćkom naselju Velhovo prijeti obustava rada, što bi moglo dovesti do ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda iz više od 11.000 domaćinstava u rijeku Unu. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić upozorio je na moguće posljedice, dok se procijenjena vrijednost sanacije infrastrukture oštećene slijeganjem tla penje na 16,5 miliona KM.Problem je dodatno produbljen nakon što Gradsko vijeće Bihaća 14. oktobra nije podržalo prijedlog da se postrojenje evidentira u poslovnim knjigama Grada. Gradska uprava smatra da je takva odluka neophodna kako bi se zakonito mogla finansirati sanacija, dok dio vijećnika insistira na odgovorima o dosadašnjem upravljanju objektom, održavanju i dokumentaciji.Na vanrednoj konferenciji za medije održanoj 15. oktobra Sedić je odluku vijećnika ocijenio „apsolutno neshvatljivom“, upozoravajući da bi Grad bez mogućnosti ulaganja mogao biti primoran zaustaviti rad postrojenja.“S obzirom na to da né možemo ići u sanaciju i né možemo investiciono održavati objekat, morat ćemo obustaviti njegov rad”, kazao je Sedić.Takav scenarij, upozorio je, imao bi ozbiljne posljedice po okoliš, jer bi otpadne vode mogle završiti u Uni. Osim ekoloških posljedica, eventualno zatvaranje otvorilo bi i pitanje daljnjeg angažmana zaposlenih u postrojenju.Sedić je zatražio hitno sazivanje Kolegija Gradskog vijeća i vanredne sjednice na kojoj bi se ponovo razmatralo evidentiranje objekta.Pomoćnica za finansije i privredu Jasmina Ćoralić pojasnila je da Grad, bez evidentirane imovine u svojim poslovnim knjigama, nema zakonsku osnovu za finansiranje većih radova na objektu.“Dok god objekat finansijski ne postoji u knjigama Grada, iz budžeta se zakonski né smije platiti nijedna marka za investiciono održavanje, popravku ili modernizaciju”.Prema njenim riječima, neusvajanje odluke otežava postupanje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, a moglo bi rezultirati i novim negativnim revizorskim izvještajem. Ćoralić je upozorila i na moguće posljedice po finansijski rejting Grada kod banaka i međunarodnih organizacija. Manje intervencije na postrojenju do sada su, kako navodi Gradska uprava, finansirane kroz stavke tekućeg održavanja.Pomoćnica za upravljanje razvojem i komunalne djelatnosti Vildana Zulić izjavila je da je slijeganje tla koje ugrožava postrojenje i pristupnu kanalizacionu mrežu evidentirano tokom 2023. i 2024. godine.Sredstva za izradu glavnog projekta sanacije bila su planirana prošlogodišnjim budžetom, ali je revizija ukazala na problem neevidentirane imovine. Nakon toga planirana su sredstva za izradu elaborata procjene vrijednosti objekta.Međutim, dio vijećnika smatra da prije donošenja odluke moraju biti razjašnjene okolnosti pod kojima je postrojenje izgrađeno, način na koji se njime upravljalo i razlozi zbog kojih ranije nije evidentirano u gradskim poslovnim knjigama.Vijećnik Hasan Fatkić posebno je problematizirao činjenicu da postrojenje nije predato Javnom preduzeću „Vodovod“ Bihać na upravljanje i održavanje. Pozvao se na ugovor o javnim vodnim uslugama, prema kojem se novoizgrađeni objekti predaju javnom preduzeću u roku od šest mjeseci.“Pitam se čija je to onda bila imovina koja je sada procijenjena na 18,5 miliona maraka, gdje je bila, gdje se knjižila, gdje se računala amortizacija i sve ostalo”, rekao je Fatkić.Naveo je da je procjenu vrijednosti na dan 31. januara 2026. godine izradio Centar za vještačenje i procjenjivanje iz Banje Luke. Istovremeno je zatražio objašnjenje zašto ranije nije iskorištena dokumentacija o izgradnji i finansiranju postrojenja.Fatkić je otvorio i pitanje vodne dozvole, navodeći da je dozvola izdata 17. augusta 2021. godine važila pet godina, odnosno do 17. augusta 2026, te da nova dozvola nije izdata. Zatražio je pojašnjenje o načinu finansiranja eventualnog kredita za sanaciju, uz bojazan da bi teret otplate na kraju mogli snositi građani.Upozorio je i na sigurnost zaposlenih, tvrdeći da je postrojenje na pojedinim mjestima potonulo i do jednog metra.Postrojenje u Velhovu otvoreno je 5. jula 2017. godine, a njegova izgradnja koštala je 10,8 miliona eura. Širi kanalizacioni projekt vrijedio je približno 25 miliona eura, a u njegovoj realizaciji učestvovali su Grad Bihać, Evropska unija, Njemačka razvojna banka KfW i druge institucije.Prilikom otvaranja isticana je važnost projekta za zaštitu rijeke Une, očuvanje prirodnih vrijednosti i razvoj turizma. Tadašnji gradonačelnik Šuhret Fazlić govorio je o koristima za buduće generacije, dok je direktor „Vodovoda“ Damir Felić predstavio opremu i tehnološke mogućnosti postrojenja. Njemačka ambasadorica Christiane Hohmann ukazala je na dugotrajan proces realizacije projekta.Sada, gotovo devet godina nakon otvaranja, u središtu problema nalaze se oštećenja infrastrukture, pitanje odgovornosti za upravljanje objektom i mogućnost osiguranja novca za sanaciju.Evidentiranje postrojenja u poslovnim knjigama samo po sebi ne bi riješilo problem slijeganja tla, ali bi, prema stavu Gradske uprave, omogućilo stvaranje zakonskih uslova za pripremu i finansiranje neophodnih ulaganja.Za konačno rješenje potrebno je razjasniti uzroke oštećenja, utvrditi obaveze nadležnih institucija, riješiti pitanje vodne dozvole te osigurati finansiranje radova procijenjenih na 16,5 miliona KM. U suprotnom, osim infrastrukturnog problema, Bihać bi se mogao suočiti s ozbiljnim rizikom za rijeku Unu i stanovništvo koje zavisi od njenog očuvanja.Objava Bihaću prijeti obustava rada postrojenja za otpadne vode pojavila se prvi puta na Business Magazine.