Kada se govori o utrci u razvoju umjetne inteligencije, obično se govori o čipovima, podatkovnim centrima, električnoj energiji i milijardama dolara koje najveće tehnološke kompanije ulažu kako bi osigurale što veću računarsku snagu.Međutim, AI utrka nailazi na mnogo prizemniji problem: nema dovoljno ljudi koji mogu izgraditi svu tu infrastrukturu.Amazon, Microsoft, Google i druge tehnološke kompanije ubrzano grade podatkovne centre, a taj investicijski val počeo je stvarati ozbiljnu konkurenciju za električare, građevinske radnike, inženjere i druge kvalificirane radnike.Kako piše Reuters Breakingviews, američkoj građevinskoj industriji već nedostaje oko 439.000 radnika.AI sada taj nedostatak dodatno povećava.Isti električar potreban je i data centru i novoj zgradiPodatkovni centri nisu obične hale pune računara. Potrebna im je ogromna električna infrastruktura, sistemi za hlađenje, priključci na elektroenergetsku mrežu, rezervni izvori napajanja i kilometri instalacija.Zbog toga njihova izgradnja zahtijeva upravo radnike koji su potrebni i za gradnju stanova, elektrana, fabrika, bolnica i druge infrastrukture.Problem je što tehnološke kompanije iza najvećih projekata mogu ponuditi znatno veće plate.Reuters navodi da prelazak na izgradnju podatkovnih centara pojedinim kvalificiranim radnicima može donijeti povećanje plate od 25 do 30 posto.Za radnika je izbor razumljiv. Za građevinske kompanije koje pokušavaju završiti stambene ili infrastrukturne projekte to znači da postaje sve skuplje i teže pronaći ljude.Tako se AI bum, koji na prvi pogled nema mnogo veze s tržištem nekretnina, počinje prelijevati i na gradnju stanova.AI kompanije imaju kapital koji drugi teško mogu pratitiRazlika je i u tome ko naručuje gradnju.Velike tehnološke kompanije raspolažu desetinama milijardi dolara koje mogu uložiti u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije. Kada im nedostaje električara, inženjera ili drugih stručnjaka, imaju mnogo veći prostor da povećaju plate i troškove projekta.Investitor koji gradi stanove nema nužno isti luksuz.Ako cijena rada previše poraste, povećavaju se troškovi gradnje, projekti se odgađaju ili konačna cijena nekretnine mora biti viša.Reuters upozorava da upravo zbog toga ubrzana gradnja podatkovnih centara kratkoročno može dodatno opteretiti tržišta koja već imaju problem s nedostatkom stanova.Sličan pritisak može se pojaviti i kod drugih velikih infrastrukturnih projekata.Veliki paradoks AI revolucijeTu nastaje jedan od zanimljivijih paradoksa tehnološkog buma.AI se predstavlja kao tehnologija koja bi trebala povećati produktivnost i smanjiti potrebu za ljudskim radom u brojnim djelatnostima. Ali da bi infrastruktura koja pokreće te sisteme uopće bila izgrađena, potrebne su desetine hiljada ljudi čiji se posao ne može jednostavno automatizirati.Električne instalacije podatkovnog centra ne može postaviti chatbot.Zbog toga se jedna od najnaprednijih industrija na svijetu trenutno sudara s problemom koji postoji već decenijama – nedostatkom kvalificiranih zanatlija i građevinskih radnika.I nije riječ samo o SAD-u. Reuters ukazuje da se sličan problem pojavljuje i u drugim zapadnim ekonomijama u kojima se istovremeno grade podatkovni centri, stanovi, energetska infrastruktura i industrijski pogoni.Ipak, postoji i druga stranaAI investicijski val ne mora dugoročno biti loša vijest za građevinski sektor.Naprotiv, Reuters Breakingviews smatra da bi upravo ogromna potražnja koju stvaraju podatkovni centri mogla natjerati države i kompanije da konačno ozbiljnije ulažu u obuku kvalificiranih radnika.Ako se danas obuče veći broj električara, građevinskih stručnjaka i tehničara, oni neće zauvijek biti vezani za podatkovne centre.Nakon završetka sadašnjeg investicijskog vala ista radna snaga može graditi stanove, energetsku mrežu, fabrike i drugu infrastrukturu.Reuters kao primjere navodi područja poput Dublina i sjeverne Virginije, gdje su velika ulaganja u podatkovne centre već natjerala lokalne vlasti da ozbiljnije razmišljaju o tome kako tehnološku infrastrukturu povezati sa širim planovima razvoja.Pitanje je ko će platiti cijenu u međuvremenuKljučni problem zato nije nužno sama izgradnja podatkovnih centara, nego brzina kojom se ona odvija.Tehnološke kompanije mogu naručiti milijarde dolara novih investicija mnogo brže nego što obrazovni sistem može proizvesti nove električare ili građevinski sektor obučiti kvalificirane radnike.U međuvremenu se različiti dijelovi ekonomije bore za iste ljude.AI bum tako dobija još jednu cijenu koja se ne vidi u cijeni čipa niti na računu za električnu energiju.Dok tehnološke kompanije pokušavaju osigurati što više računarske snage, gradovi istovremeno moraju graditi stanove, elektroenergetske mreže, ceste i drugu infrastrukturu.A za sve to potrebni su isti ljudi.Zbog toga bi jedno od neočekivanih pitanja AI revolucije moglo biti vrlo jednostavno: ne samo imamo li dovoljno čipova i električne energije za sve planirane podatkovne centre, nego imamo li dovoljno ljudi da ih izgradimo.Objava AI industriji nedostaje 439.000 građevinskih radnika pojavila se prvi puta na Business Magazine.