Povodom Međunarodnog dana jednakih plata, koji se obilježava 18. septembra, ponovo je u fokus došlo pitanje razlika u primanjima žena i muškaraca.Nacionalni koordinator Međunarodne organizacije rada (ILO) u BiH Edis Arifagić upozorio je u razgovoru za Fenu na nedostatak ažurnih i sveobuhvatnih podataka o razlikama u plaćama između muškaraca i žena u Bosni i Hercegovini.Prema njegovim riječima, dostupni statistički izvori imaju različit obuhvat i odnose se na različite referentne godine.Nedostatak podatakaKao primjer Arifagić navodi indeks rodne ravnopravnosti Agencije za statistiku BiH, koji zbog nedostatka odgovarajućih podataka razvrstanih prema spolu ne uključuje kategoriju prihoda.“To je jasna ilustracija potrebe za unapređenjem statističkog praćenja ekonomske nejednakosti”, kazao je Arifagić.Šta propisuje zakonArifagić podsjeća da Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje jednake naknade i beneficije za isto radno mjesto.Ipak, upozorava da postojanje zakonske obaveze samo po sebi ne znači da se ona dosljedno primjenjuje kod svakog poslodavca.Dostupne analize koje se oslanjaju na podatke Agencije za statistiku BiH iz 2020. godine ukazuju na više prosječne plaće muškaraca u finansijskim djelatnostima i osiguranju, kao i zdravstvu i socijalnoj zaštiti.Međutim, Arifagić ističe da zbog starosti podataka oni ne predstavljaju pouzdano i ažurno poređenje sektora.Sektorski prosjeci također ne pokazuju jesu li dvije osobe na istom radnom mjestu različito plaćene. Za potpuniju sliku potrebno je usporediti zanimanja, rukovodeće odgovornosti, radno vrijeme i beneficije, kao i način vrednovanja poslova u kojima prevladavaju žene – dodao je.Neplaćeni rad dodatno otežava položajUzroci razlika u plaćama globalno su povezani s tradicionalnom raspodjelom poslova, nejednakim mogućnostima napredovanja, obavezama u kućanstvu, ali i podcjenjivanjem poslova koje pretežno obavljaju žene.Na položaj žena na tržištu rada snažno utiču i prekidi karijere zbog roditeljstva, kao i briga o djeci i starijim članovima porodice.“Neravnomjerna raspodjela neplaćene njege u kućanstvu te nedostatak usluga, poput brige za djecu ili starije članove obitelji, znatno ograničavaju potencijal žena za zapošljavanje. Posljedice se osjećaju kroz kraći radni staž, niža primanja i slabiju mirovinsku sigurnost”, upozorio je Arifagić.Dodao je da su dostupnost vrtića i ravnopravnija podjela roditeljskih obaveza ključni dio rješenja.Preporuke za institucije i poslodavceGovoreći o konkretnim mjerama, Arifagić je istakao da bi institucije trebale osigurati redovno prikupljanje podataka o plaćama prema spolu, zanimanju, sektoru i radnom vremenu.Potrebna je, kako navodi, i efikasnija zaštita radničkih prava.Poslodavci bi, s druge strane, trebali preispitati sisteme određivanja plaća i uvesti jasne kriterije napredovanja.“Vrednovanje radnih mjesta treba se temeljiti na njihovim stvarnim zahtjevima, bez rodnih stereotipa”, poručio je Arifagić.Naglasio je i važnost socijalnog dijaloga te kolektivnog pregovaranja između vlada, poslodavaca i sindikata.Javnom sektoru prednost daju platne ljestviceKada je riječ o poređenju javnog i privatnog sektora, Arifagić napominje da formalne platne ljestvice u javnom sektoru mogu smanjiti prostor za proizvoljne odluke.U privatnom sektoru veću ulogu imaju individualno ugovaranje i manje transparentni kriteriji.Ipak, bez uporedivih podataka ne može se zaključiti da se javni poslodavci prema ženama odnose bolje od privatnih.Jednake osnovne plaće, kako je dodao, ne garantuju i jednake mogućnosti napredovanja ili pristup beneficijama.Žene globalno zarađuju 18 posto manjeUjedinjene nacije kroz svoje aktivnosti u BiH zagovaraju unapređenje politika rodne ravnopravnosti, dok ILO u svojim programima naglasak stavlja na ekonomsko osnaživanje žena i razvoj ženskog poduzetništva.Arifagić ističe da su na globalnom nivou razlike u plaćama i dalje značajne.Prema ovogodišnjim podacima ILO-a, žene na svjetskom nivou zarađuju 18 posto manje od muškaraca.U Evropskoj uniji vidljiv je trend smanjivanja jaza u prosječnim bruto satnicama – sa 16,2 posto u 2011. godini na 11,1 posto u 2024. godini.“Napredak postoji, ali je spor. Nizak prosječni jaz ne znači automatski i ravnopravnost. Važan je pristup tržištu rada te struktura zaposlenih žena i muškaraca. Zato plaće moramo posmatrati zajedno s mogućnostima zapošljavanja i napredovanja”, zaključio je nacionalni koordinator ILO-a u BiH Edis Arifagić.Objava Žene globalno zarađuju 18 posto manje od muškaraca pojavila se prvi puta na Business Magazine.