Mladi u Bosni i Hercegovini roditeljski dom napuštaju u prosjeku sa oko 29,5 godina, više od tri godine kasnije od prosjeka Evropske unije.Prema podacima Eurostata, prosječna dob u kojoj su mladi u EU tokom 2025. napuštali roditeljski dom iznosila je 26,3 godine. Godinu ranije prosjek je bio 26,2 godine, dok se još od 2002. uglavnom zadržava oko 26 godina.Razlike između evropskih zemalja, međutim, ogromne su.Najkasnije se osamostaljuju mladi u Hrvatskoj, koji roditeljski dom napuštaju u prosjeku sa 31,5 godina. Slijede Grčka i Slovačka sa po 30,9 godina te Španija i Italija sa po 30,2 godine.BiH se sa svojih približno 29,5 godina tako nalazi znatno iznad evropskog prosjeka i mnogo bliže zemljama juga i jugoistoka Evrope.Na drugom kraju su Finska, gdje mladi roditeljski dom napuštaju sa 21,4 godine, Danska sa 21,8 te Estonija i Litvanija sa po 22,7 godina.Posao pravi veliku razlikuPodaci Eurostata pokazuju da se iza velikih razlika u dobi osamostaljivanja nalazi i ekonomski faktor.Stopa zaposlenosti stanovnika EU u dobi od 20 do 29 godina tokom 2025. iznosila je 65,5 posto.U većini zemalja u kojima mladi roditeljski dom napuštaju ranije od evropskog prosjeka istovremeno je zabilježena i viša zaposlenost mladih. Među njima su Nizozemska, Danska, Njemačka i Švedska.Suprotan obrazac postoji u zemljama poput Hrvatske, Grčke, Španije i Italije, gdje se iz roditeljskog doma odlazi kasnije, a zaposlenost mladih je niža od prosjeka EU.Podaci za BiH dodatno pokazuju koliko je ulazak mladih na tržište rada težak.Razlika između stope nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine i stanovništva u dobi od 25 do 74 godine u BiH je tokom 2025. iznosila približno 21,5 procentnih poena.U Evropskoj uniji taj jaz iznosio je oko 10,1 procentni poen.Drugim riječima, razlika između položaja mladih i ostatka radno sposobnog stanovništva na tržištu rada u BiH približno je dvostruko veća nego u EU.Problem traje godinamaSituacija nije nova.Eurostatovi podaci pokazuju da je jaz u stopama nezaposlenosti mladih i odraslih u BiH 2021. iznosio oko 23 procentna poena. Nakon toga se smanjivao i približio 18 poena, ali je posljednjih godina ponovo počeo rasti te je 2025. dostigao oko 21,5 poena.To znači da se položaj mladih na tržištu rada nije približio evropskom prosjeku tempom koji bi omogućio znatno ranije ekonomsko osamostaljivanje.S druge strane, sama zaposlenost nije jedino objašnjenje za dugo ostajanje u roditeljskom domu. Na odluku utiču i visina primanja, sigurnost zaposlenja, troškovi stanovanja, cijene nekretnina i najma te kulturne i porodične navike.Ipak, evropsko poređenje pokazuje jasan obrazac: tamo gdje mladi lakše dolaze do posla, u pravilu ranije napuštaju roditeljski dom.Za BiH zato podatak da se od roditelja odlazi tek oko tridesete nije samo demografska ili sociološka zanimljivost. On govori i o tome koliko vremena mladima treba da steknu ekonomsku sigurnost potrebnu za samostalan život.Objava Mladi u BiH od roditelja odlaze sa 29,5 godina pojavila se prvi puta na Business Magazine.