25 godina podrške reformama u jugoistočnoj i istočnoj EvropiCEF postaje međunarodna organizacija7 godina CEF podržava reformski program BiHBM: Center of Excellence in Finance (CEF) ove godine obilježava 25 godina podrške reformama širom jugoistočne i istočne Evrope. Kada pogledate unazad, kako se kroz vrijeme mijenjala misija organizacije, posebno njena uloga mosta između evropskih prioriteta i nacionalnih realnosti?REPANŠEK: Mnogo toga se promijenilo, ali suština naše misije ostala je ista. Od 2001. godine izrasli smo iz slovenačke fondacije u regionalnu, a od 2015. i u međunarodnu organizaciju. Kroz sve te faze razvoja vodilo nas je isto uvjerenje: snažne javne institucije temelj su dugoročnog prosperiteta.Ono što se zaista promijenilo jeste način na koji radimo. Danas više nismo samo organizator obuka – postali smo regionalni centar za učenje i povezivanje, svojevrsni most između ministarstava, centralnih banaka i poreskih uprava, bez obzira na granice. Naša uloga je da evropske standarde pretočimo u reforme koje su primjenjive i daju konkretne rezultate u praksi.Ako bih izdvojila jednu ključnu lekciju, to je da reforma nije jednokratan događaj, već kontinuiran proces. Zahtijeva vrijeme, međusobno povjerenje i institucije koje su spremne učiti i prilagođavati se. Upravo na tome je fokus našeg rada.Snažne javne institucije temelj su dugoročnog prosperitetaBM: Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore o pristupanju EU, ali tempo reformi je prilično spor. Koliko je ovaj trenutak zaista važan za nas?REPANŠEK: Proširenje EU se ponovo vratilo u fokus, što sa sobom nosi i veća očekivanja, ali i veću pažnju. Za Bosnu i Hercegovinu, otvaranje pregovora predstavlja važan formalni iskorak, uz znatno snažniji naglasak na konkretnu implementaciju. Reformska agenda, podnesena u septembru, ima posebnu težinu, naročito u kontekstu pristupa Planu rasta EU.Iz našeg iskustva, izazovi rjeđe leže u nivou ambicija, a češće u kapacitetu za njihovu provedbu. Pretvoriti političke dogovore u mjerljive rezultate zahtijeva znanje, dobru koordinaciju i kontinuiran rad administracije.Pretvaranje političkih dogovora u mjerljive rezultate zahtijeva znanje, koordinaciju i kontinuiran rad administracije, kaže RepanšekU proteklih sedam godina podržavali smo ekonomski reformski program Bosne i Hercegovine kroz sveobuhvatan, međusektorski pristup. Naš angažman obuhvatao je ključne oblasti – od fiskalne politike i upravljanja javnim finansijama do upravljanja i institucionalne koordinacije – uz stalnu podršku jačanju kapaciteta državnih institucija i onih nadležnih za provedbu reformi. Time smo doprinosili stvaranju čvršćih temelja za održivi ekonomski razvoj.BM: Upravljanje javnim finansijama često se opisuje kao „srce sistema” jedne vlasti. Gdje se u tom smislu nalazi Bosna i Hercegovina?REPANŠEK: Upravljanje javnim finansijama ključno je za provođenje reformi, jer povezuje političke odluke s njihovom konkretnom realizacijom. U toj oblasti blisko sarađujemo s Bosnom i Hercegovinom. Jedan od primjera je saradnja s Centralnom harmonizacijskom jedinicom, gdje pružamo podršku javnim revizorima u unapređenju kvaliteta revizije i usklađivanju s EU standardima.Ovaj rad nije važan samo zbog formalnog usklađivanja, već i zbog šire odgovornosti – posebno u kontekstu sve većeg obima EU sredstava, gdje je transparentno i odgovorno upravljanje javnim resursima od presudne važnosti.Istovremeno, podstičemo i regionalnu razmjenu znanja i iskustava. Tako je, naprimjer, za juni planiran webinar o reformama u računovodstvu i reviziji u javnom sektoru, koji će okupiti stručnjake iz regiona. Takve platforme su izuzetno vrijedne, jer zemlje najbrže uče jedna od druge – šta daje rezultate, šta ne, i koji su naredni koraci.Osjećaj pripadnosti i profesionalne zajednice ključan je za zadržavanje kadrovaBM: Često naglašavate da je „učenje motor reformi“. Zašto stavljate fokus na timove, a ne na pojedince?REPANŠEK: Zato što reforme ne iznose pojedinci, nego institucije. Dugo su se programi svodili na obuku nekoliko ljudi, ali tu postoji očigledan problem — kad ti ljudi odu, znanje odlazi s njima. Mi zato radimo drugačije: fokusiramo se na timove, kako bi znanje ostalo unutar institucija. Tako se gradi stabilniji sistem i smanjuje utjecaj odlazaka kadrova ili promjena u administraciji.U Bosni i Hercegovini, gdje imate više nivoa vlasti i složen sistem koordinacije, ovakav pristup je posebno važan — i za samu provedbu reformi i za praćenje njihovih rezultata.BM: EU snažno gura i Zeleni plan. Gdje se tu uklapaju javne finansije?REPANŠEK: U samom centru, jer se na kraju sve svodi na budžete. Svi ti ciljevi — ekološki, digitalni, socijalni — zapravo se provode kroz način na koji se planira i troši javni novac. Zato institucije sve više uvode klimatske i održive kriterije u budžetske procese.Transparentno upravljanje javnim novcem postaje još važnije s rastom EU sredstavaNaprimjer, u Sarajevu smo radili obuku o održivim finansijama i upravljanju klimatskim rizicima za ljude iz centralnih banaka i nadzornih institucija. U regionu se već vidi i širi trend — ministarstva uvode alate poput klimatskog označavanja budžeta, kako bi jasno vidjela koliko se javnog novca usmjerava na ekološke ciljeve. Takav pristup će biti sve važniji kako zemlje budu napredovale prema EU, posebno u oblasti zaštite okoliša.BM: Osim sistema i politika, postoji i jedan ljudski izazov, a to je odlazak talenata iz regiona. Kako se nosite s tim?REPANŠEK: To je jedno od ključnih pitanja danas. Sistemi ne funkcionišu sami od sebe, ljudi su ti koji ih pokreću. Zato mnogo pažnje posvećujemo razvoju kapaciteta i liderstva. Kroz inicijative poput projekta WeLead: EU šema za mlade profesionalce na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, radimo s novom generacijom ljudi u javnom sektoru na strateškom razmišljanju, korištenju podataka i upravljanju promjenama.Jednako važno je i da ti ljudi ostanu povezani. Kad službenici imaju osjećaj da pripadaju široj profesionalnoj zajednici i da mogu razmjenjivati ideje s kolegama iz regiona, raste i motivacija i osjećaj da njihov rad ima smisla. Upravo je taj osjećaj pripadnosti važan i jedan je od načina da se barem ublaži odlazak kadrova.Proces pristupanja EU je zahtjevan, ali snažno pokreće modernizaciju institucijaBM: Koja je vaša poruka donosiocima odluka i poslovnoj zajednici u Bosni i Hercegovini?REPANŠEK: Najvažnije je ostati na zacrtanom putu i raditi zajedno. Proces pristupanja EU nije lak, ali je snažan pokretač modernizacije institucija — tjera ih da budu transparentnije, efikasnije i odgovornije.Za donosioce odluka ključno je da reforme provode dosljedno, bez zastoja. A za poslovnu zajednicu važno je da se aktivno uključi, jer reforme daju najbolje rezultate kada javni i privatni sektor djeluju u istom smjeru.Upravljanje javnim finansijama je ključno jer povezuje političke odluke s njihovom realizacijom, ističe RepanšekNaša poruka iz Center of Excellence in Finance je jednostavna: niste sami u ovom procesu. Tu smo kao partner sa konkretnim znanjem, mrežom kontakata i praktičnom podrškom. Napredak neće uvijek ići pravolinijski, ali korak po korak, uz upornost, vodi ka jačim institucijama i dugoročnom prosperitetu.BM: Za kraj, šta vama ulijeva povjerenje kada je riječ o budućnosti regiona?REPANŠEK: Ljudi. Svaki dan radimo s profesionalcima koji su posvećeni, sposobni i iskreno žele napraviti pomak. Reforme nisu lake, ali pravac je jasan, a potencijal za napredak itekako postoji. Upravo zbog toga ostajemo optimistični.Objava Bosna i Hercegovina ulazi u fazu u kojoj se reforme više neće mjeriti obećanjima nego rezultatima pojavila se prvi puta na Business Magazine.