Piše Armin Zeba2,9 biliona dolara globalna vojna potrošnja lani183,4 milijardi eura promet evropske odbrambene industrije u 2024. godini380 milijardi eura procijenjena je vojna potrošnja EU članica za 2025. godinu481 milion KM domaće namjenske industrije izvezeno430 tona eksploziva i pirotehničkih proizvoda izvezenoDok jednom ne smrkne drugom ne svane, nepobitna je istina koja se u svijetu biznisa najuočljivije ističe na tržištu naoružanja i vojne opreme, jednom od rijetkih koje već godinama nezadrživo raste na krilima ruske agresije na Ukrajinu, izraelskog genocida nad Palestincima i američke ofanzive na Iran. Prema podacima Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Štokholmu (SIPRI), globalna vojna potrošnja, uz skok veći od 40 posto u poređenju sa periodom od prije 10 godina, lani je dostigla rekordnih 2,9 biliona američkih dolara, od čega se najmanje 900 milijardi dolara odnosi na trgovanje naoružanjem i vojnom opremom, dok je ostatak utrošen na vojničke plate i penzije, gorivo, logistiku, infrastrukturu te obuku i operacije. Ekspanzija namjenske industrije posebno je izražena na tlu Evropske unije, gdje je njen ukupan promet sa 123,8 milijardi eura iz 2021. porastao za više od 48 posto, na 183,4 milijarde eura u 2024. godini, što predstavlja najveće tržišno ubrzanje od okončanja Hladnog rata. Istovremeno, evropski izvoz naoružanja i vojne opreme dostigao je 60 milijardi eura, broj zaposlenih u odbrambenoj industriji povećan je za 20 posto, na 633.000, a procjene govore da će konačna suma vojne potrošnje EU članica za 2025. premašiti 380 milijardi eura, što je gotovo 63 posto više nego 2020. godine.Razvojna prilikaImajući u vidu činjenicu da je NATO još prošle godine ozvaničio cilj da sve njegove članice do 2035. povećaju svoja izdvajanja za odbranu i sigurnost na minimum pet posto bruto društvenog proizvoda (BDP), nesumnjivo je da će nastavak globalnog rastućeg trenda karakterizirati i cijelu narednu deceniju, što je, ma koliko mali bio njen udio u globalnoj tržišnoj utakmici, velika razvojna šansa i za namjensku industriju Bosne i Hercegovine. Tu poslovnu priliku najbrže su prepoznali u državnom koncernu UNIS Group, upustivši se u organizaciju prvog sajma namjenske industrije u našoj zemlji, koji bi se pod nazivom First Balkan Shield – Industrial Expo & Summit 2026, trebao održati od 1. do 4. septembra ove godine u Sarajevu.“Primarni cilj sajma First Balkan Shield je pozicioniranje Bosne i Hercegovine kao regionalne platforme za poslovnu, institucionalnu i stručnu saradnju u oblasti odbrambene i sigurnosne industrije. Sajam je zamišljen kao mjesto susreta domaćih i međunarodnih proizvođača, institucija, investitora i stručnjaka, s ciljem predstavljanja proizvodnih i tehnoloških kapaciteta, razmjene iskustava i uspostavljanja novih poslovnih kontakata.Za domaću namjensku industriju to predstavlja priliku za promociju proizvoda i kapaciteta, jačanje izvoznog potencijala, otvaranje novih tržišta i povezivanje sa međunarodnim partnerima. Dugoročno, ovakvi događaji mogu doprinijeti povećanju investicija, tehnološkom razvoju i jačanju konkurentnosti domaće industrije na međunarodnom tržištu”, u izjavi za Business Magazine poručuju iz UNIS grupe, odgovarajući na pitanja o primarnim ciljevima Sajmai konkretnoj koristi koju bi on trebao donijeti domaćoj namjenskoj industriji.S obzirom da predstojeći sajam ni obimom ponude, niti brojem izlagača i potencijalnih kupaca ne može ni izbliza parirati vodećim svjetskim manifestacijama te vrste, kao što su Eurosatory u Parizu, IDEX u Abu Dabiju, DSEI u Londonu ili MSPO u Poljskoj, na kojima se redovno okuplja po više od 2.000 izlagača iz šezdesetak država, uz najmanje 120.000 profesionalnih posjetilaca, a vrijednost na njima ugovorenih poslova mjeri se desecima milijardi američkih dolara, neizbježno se nameće dilema o svrsishodnosti organiziranja Balkan Shielda u našoj zemlji, gdje je sajamska tradicija već odavno na putu svojevrsnog izumiranja.Primarni cilj Sajma je pozicioniranje Bosne i Hercegovine kao regionalne platforme za poslovnu, institucionalnu i stručnu saradnju u oblasti odbrambene i sigurnosne industrijeIstina, organiziranje vlastitog sajma naoružanja ima i svoje potencijalne prednosti, prvenstveno u smislu značajno nižih troškova domaćih kompanija u poređenju sa sajamskim nastupima u Parizu, Abu Dabiju ili Londonu, ali i u vidu jačanja imidža zemlje kao značajnog proizvođača različitih vrsta oružja i vojne opreme, a ne samo izvoznika pojedinačnih proizvoda, kroz mogućnost da strane delegacije, vojni atašei i kompanije iz prve ruke, na licu mjesta, upoznaju kapacitete bh. namjenske industrije i ostvare s njima direktne kontakte. No, ostaje činjenica da se najveći ugovori u odbrambenoj industriji gotovo nikada ne sklapaju na malim regionalnim sajmovima i da ključni kupci mahom posjećuju najveće svjetske sajamske manifestacije, tako da za bh. namjensku industriju najveća poslovna korist nesumnjivo i dalje dolazi od prisustva na takvim globalno relevantnim događajima, koji su definitivno nezamjenjiv promotivni alat kada je riječ o sklapanju velikih izvoznih poslova.Za rasvjetljavanje navedene dileme, nužno je sumirati troškove organizacije Sajma, a posebno onaj njihov dio koji snose porezni obveznici – što indirektno, kroz stopostotno državnu vlasničku strukturu UNIS grupe, što direktno, kroz suorganizatorsku ulogu Vlade FBiH i državnog Ministarstva odbrane, te ih staviti u korelaciju sa potencijalnim poslovnim impulsima za domaće proizvođače naoružanja i vojne opreme. No, finansijska konstrukcija Sajma, barem kada je riječ o podacima dostupnim široj javnosti, za sada je u potpunosti obavijena velom tajne.Finansijske nepoznanice “Ukupna procijenjena vrijednost ugovora za organizaciju Sajma definisana je kroz provedeni postupak javne nabavke, u skladu sa važećim propisima.Pored organizacionog ugovora, dio aktivnosti finansirat će se kroz učešće izlagača, sponzorske pakete, partnerske aranžmane i druge tržišne prihode karakteristične za sajamsku industriju.Konačna finansijska struktura bit će poznata nakon završetka svih ugovornih i organizacionih aktivnosti, koje se realizuju u skladu sa važećim zakonskim procedurama i principima transparentnog upravljanja sredstvima”, “zakopčani do grla” su organizatori Sajma, koji jednako neodređeno govore i o očekivanoj vrijednosti novih poslovnih ugovora i investicija kojima bi Balkan Shield mogao rezultirati te u tom kontekstu najpotentnijim proizvodnim segmentima i stranim partnerima.“Sajam je, prije svega, poslovna platforma koja omogućava direktne susrete proizvođača, institucija i potencijalnih partnera, stvarajući uslove za pokretanje novih poslovnih razgovora, partnerstava i investicionih inicijativa.Fokus je na sektorima u kojima domaća industrija već ostvaruje značajne izvozne rezultate, uključujući proizvodnju municije, komponenti, vojnih i sigurnosnih sistema, kao i pratećih industrijskih i tehnoloških rješenja.Očekujemo učešće kompanija i delegacija iz regije, Evrope, i svijeta, posebno tržišta koja tradicionalno sarađuju sa proizvođačima iz Bosne i Hercegovine.U ovom trenutku nije moguće odgovorno procijeniti vrijednost budućih ugovora ili investicija, jer će konačni rezultati zavisiti od poslovnih razgovora i interesa učesnika. Međutim, cilj Sajma je stvaranje uslova za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i dugoročnih oblika saradnje”, oprezni su u UNIS grupiUpitno je koliko i kako Balkan Shield može parirati velikim svjetskim sajmovimaNešto više entuzijazma iskazuju, pak, kada je riječ o dosadašnjem interesu potencijalnih izlagača i njihovom odzivu u konačnici, apostrofirajući pritom da “posebno ohrabruje činjenica da su već potvrđeni kontakti i aktivnosti prema potencijalnim izlagačima iz više država i različitih segmenata odbrambene i sigurnosne industrije”.“Dosadašnji odziv potvrđuje da postoji značajan interes domaćih i međunarodnih kompanija, institucija i delegacija za učešće na Sajmu.Očekujemo kvalitetnu zastupljenost domaćih proizvođača, međunarodnih kompanija, institucija, stručnih organizacija i drugih učesnika koji djeluju u povezanim industrijskim sektorima”, navode iz UNIS grupe, potcrtavajući da “naš prioritet nije isključivo broj izlagača, već kvalitet učesnika i stvaranje konkretnih poslovnih prilika”.Regionalni štitPojašnjavajući poruku naziva Sajma, iz UNIS grupe ističu da First Balkan Shield “odražava ideju Balkana kao prostora saradnje, industrijskog razvoja i povezivanja u oblasti odbrambene i sigurnosne industrije”.“Pojam Shield simbolizira sigurnost, otpornost, zaštitu i sposobnost odgovora na savremene izazove, dok riječ Balkan naglašava regionalni karakter događaja.Naziv istovremeno odražava intenciju da Sajam postane prepoznatljiva međunarodna platforma za predstavljanje industrijskih, tehnoloških i inovacijskih kapaciteta regiona. Riječ First označava početak dugoročnog projekta čiji je cilj da preraste u tradicionalni međunarodni događaj.Poseban značaj First Balkan Shielda predstavlja konferencijski i samitski dio događaja, koji će okupiti predstavnike industrije, institucija, stručne javnosti i međunarodnih partnera, s ciljem otvorenog dijaloga, razmjene znanja, definisanja zajedničkih pravaca razvoja i stvaranja novih modela saradnje u oblasti odbrambene industrije, sigurnosti i naprednih tehnologija. Dakle, First Balkan Shield nije samo sajam – to je nova regionalna platforma koja povezuje industriju, inovacije, tehnologiju i međunarodna partnerstva, stvarajući prostor gdje se danas grade kapaciteti i saradnje za sigurniju i tehnološki snažniju budućnost”, naglašavaju iz UNIS grupe.Naš prioritet nije isključivo broj izlagača, već kvalitet učesnika i stvaranje konkretnih poslovnih prilika, poručuju organizatori Sajma iz državnog koncerna UNIS GroupIzvozni rezultatiPrema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, domaća namjenska industrija u prošloj godini ostvarila je izvoz oružja i municije vrijedan nešto više od 481 milion KM, ostvarivši oko 450 miliona KM suficita u odnosu na nepunih 30 miliona KM potrošenih na uvoz te vrste proizvoda. Glavno izvozno tržište bio nam je Irak, koji je za nepunih 109 miliona KM kupio 1,5 miliona kilograma bh. oružja i municije, a slijedili su ga Sjedinjene Američke Države (92,1 miliona KM, 2.141 tona) i Češka (84,5 miliona KM, 962 tone).Izvoz oružjaIzvoz eksplozivaAko se tome doda izvoz eksploziva i pirotehničkih proizvoda “težak” 141,6 miliona KM (oko 1.430 tona), koji je prvenstveno realiziran na tržištima Srbije (22 miliona KM, 156 tona), Turske (16,3 miliona KM, 351 tona), Češke (14,7 miliona KM, 73 tone) i Rumunije (11,5 miliona KM, 34 tone), a koji je gotovo dvostruko nadmašio uvoz te vrste robe, ukupan prošlogodišnji pozitivni vanjskotrgovinski bilans domaće namjenske industrije iznosi blizu 519 miliona KM.Objava Šta domaćoj namjenskoj industriji donosi prvi bh. sajam naoružanja pojavila se prvi puta na Business Magazine.