Na biznis forumu “Cirkularna ekonomija – od otpada do vrijednosti” u organizaciji Sparkasse Banke i Fondacije Mozaik, u junu ove godine predstavljena je prva digitalna platforma za razmjenu sekundarnih sirovina među firmama ReUseChain.ba (www.reusechain.ba). O prilikama koje ova platforma otvara za kompanije i bh. privredu govore Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik i Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH. U Bosni i Hercegovini godišnje nastaju stotine hiljada tona otpada koje bi, umjesto što završe na deponijama, mogle postati vrijedan resurs u domaćoj proizvodnji. Upravo s tom idejom, Fondacija Mozaik razvila je platformu ReUseChain.ba za razmjenu sekundarnih sirovina i otpada između kompanija, a projekat je podržala Sparkasse Bank BiH.ReUseChain.ba donosi praktičan model cirkularnosti koji poslovnoj zajednici u BiH omogućava da višak sirovina sada vidi kao priliku, a ne kao problem.Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik“ReUseChain.ba omogućava firmama da direktno oglašavaju višak sirovina – plastiku, drvo, metal, tekstil, papir ili građevinski otpad – bez posrednika i dodatnih troškova. To znači manje otpada na deponijama i više vrijednosti u domaćem lancu proizvodnje”, kaže Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik. Platforma je dostupna svim pravnim licima u BiH uz godišnju članarinu, s različitim paketima prilagođenim veličinama i potrebama biznisa – od malih preduzeća do velikih sistema. Firme se mogu registrovati u svega nekoliko koraka, nakon čega mogu postavljati oglase za višak sirovina i otpad ili pretraživati ponude drugih korisnika.Posebna vrijednost platforme je u tome što za svaki objavljeni oglas automatski prikazuje procijenjenu uštedu CO₂, što korisnicima olakšava praćenje i izvještavanje o ESG ciljevima.Više od 95 posto otpada u BiH i dalje završava na deponijama, iako može postati sirovina za novu vrijednost.Primjeri materijala koji se mogu oglašavati i biti predmet razmjene uključuju plastiku i folije, karton, piljevinu, metalni otpad, tekstil, elektronske dijelove te poljoprivredni otpad poput slame ili komposta.“U zemlji u kojoj se reciklira svega 2,2 posto ukupno generisanog otpada, dok 95 posto završava na deponijama, digitalna platforma koja zadržava sirovine u domaćem lancu vrijednosti više nije luksuz – već nužnost. Firme koje danas zbrinjavaju otpad kao trošak, kroz ReUseChain.ba mogu taj otpad pretvoriti u prihod ili uštedu. Ujedno smanjuju emisije CO₂i grade svoj ESG profil, što postaje standard u poslovanju. To je konkretna infrastruktura za cirkularnu ekonomiju – dostupna sada i ovdje”, dodaje Zoran Puljić.Svaka objava oglasa na platformi automatski prikazuje procijenjenu uštedu CO₂.Podrška Sparkasse Bank BiH ovom projektu je dio njene strategije izgradnje finansijskog zdravlja i održivosti u zajednici u kojoj posluje. Za ovu finansijsku instituciju, cirkularna ekonomija nije isključivo ekološko pitanje, već strateški ekonomski potencijal. Banka već godinama ulaže u zelene koncepte, osnaživanje ekonomije kroz podršku malim biznisima i startupima, socijalno jačanje zajednica i digitalna rješenja koja donose mjerljiv uticaj na društvo i okoliš.Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH“Cirkularna ekonomija predstavlja novu ekonomsku logiku – onu koja kombinuje efikasnost, otpornost i odgovornost. Uloga finansijskog sektora u toj tranziciji je ogromna. Podaci pokazuju da su emisije koje nastaju iz projekata koje banke finansiraju više od 700 puta veće od njihovih vlastitih emisija. To znači da banke imaju moć, ali i odgovornost da usmjeravaju kapital u pravom smjeru. Naša podrška uspostavljanju ReUseChain platforme nije sponzorstvo, nego ulaganje u otpornu i regenerativnu ekonomiju”, kaže Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH.Softić posebno naglašava da je inspirisan primjerima iz Evropske unije, poput Švedske, gdje, prema nacionalnim statistikama iz 2023. godine, čak 47 posto otpada ide na reciklažu, dok se 52 posto koristi za energiju, a manje od jedan posto završi na deponiji. Švedska uvozi otpad i od njega generiše značajan prihod, pretvarajući ga u energiju i nove proizvode.Vodeći se takvim praksama, Softić smatra da je i u BiH, upravo kroz digitalne alate i lokalne mreže moguće replicirati dio te vrijednosti – smanjiti otpad, stvoriti prihod i izgrađivati ESG modele koji privlače investicije. “Bh. privreda ima šansu da preskoči razvojne faze koje su druge zemlje prolazile decenijama. Kroz digitalne alate i lokalna rješenja poput ReUseChain.ba, možemo graditi poslovne modele koji su istovremeno efikasni i odgovorni. Ova platforma nije alat samo za upravljanje otpadom – ona je prostor za stvaranje nove ekonomske vrijednosti i novih radnih mjesta, i treba okupiti firme koje razumiju da je održivost postala i tržišna prednost”, naglašava Amir Softić. Platforma je već u pilot fazi izazvala interes firmi iz više sektora koje oglašavaju sekundarne sirovine i otpad tako da se digitalni most između ponude i potražnje već počinje graditi. To je prvi korak otvaranja jednog potpuno novog tržišta koje može otključati ekonomske potencijale, a firmama pomoći da smanje troškove zbrinjavanja otpada, pronađu nove dobavljače i unaprijede svoju održivu reputaciju na tržištu.Uz praktične funkcionalnosti, platforma nudi i edukativni sadržaj – ESG vodiče, pojmovnik, savjete iz prakse i blogove koji olakšavaju firmama da nauče više o benefitima cirkularnih praksi.Inovativni potencijal projekta su prepoznali partneri koji predvode održivi razvoj – ambasada Švicarske u BiH, dok je European Fund for Southeast Europe (EFSE) putem Finance in Motion u BiH partner u predstavljanju i promociji projekta.Za poslovnu zajednicu u BiH, ReUseChain.ba donosi konkretan poziv na djelovanje. Umjesto da vrijedni resursi i dalje odlaze na deponije ili van granica zemlje, ova platforma nudi jednostavan i efikasan mehanizam da oni ostanu tu gdje su nastali – i postanu osnova za održiviju ekonomiju.Firme koje žele da iskoriste potencijal cirkularnosti mogu se registrovati na platformi www.reusechain.baObjava Prva digitalna platforma u BiH za razmjenu sekundarnih sirovina među firmama pojavila se prvi puta na Business Magazine.