Autor: Miha Švent, predstavnik EIB-a u BiHMala i srednja preduzeća (MSP-ovi) su pogonska snaga ekonomije i zapošljavanja: upošljavaju skoro 70 posto radne snage i čine više od 60 posto dodane vrijednosti, koja raste čak brže u odnosu na prosjek EU-a. Stoga je održavanje njihovog rasta i konkurentnosti ključni faktor ekonomskog prosperiteta, kao i adaptacija na globalne tržišne poremećaje.Više od 70% domaćeg izvoza ide ka zemljama EU-aBosna i Hercegovina je odnedavno u prvoj godini provedbe mehanizma EU-a za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM-a), što industrije s visokim emisijama stavlja pod pritisak da ih mjere, reduciraju i o njima izvještavaju. Iako se ovo kratkoročno može smatrati opterećenjem, trebalo bi da ubrza prijeko potrebnu dekarbonizaciju ekonomije i poveća konkurentnost preduzeća na izvoznim tržištima. S obzirom da više od 70 posto domaćeg izvoza ide ka zemljama EU-a, potreba za zelenom transformacijom proizvodnje i drugih ključnih sektora je neosporna.Da bi se ovaj proces ubrzao, potrebne su i domaće regulatorne mjere. Očekuje se da će predstojeći Zakon o tržištu električne energije na državnom nivou utabati put za uspostavljanje prve berze električne energije u zemlji. Vlada također razmatra i uvođenje lokalnog sistema trgovanja emisijama (ETS-a), koji treba doprinijeti usklađivanju domaćeg s tržištem Evropske unije i time ubrzati rast konkurentnosti. Prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda, ETS će zemlji uvelike pomoći da ostvari svoje ciljne vrijednosti u području klimatskog djelovanja, smanji zagađenje zraka kroz prelazak na čistiju energiju i stvori novi tok prihoda za energetske reforme. Ukratko, domaće tržište ugljika podržalo bi izvoznike, doprinijelo fiskalnoj stabilnosti i dodatno učvrstilo položaj zemlje na putu ka dekarbonizaciji u skladu s politikama EU-a.88% kompanija širom svijeta do danas usvojilo neki oblik AIMisija Evropske investicijske banke (EIB Globala), kao banke EU, je da podrži tu tranziciju kroz povoljno finansiranje i ekspertsku podršku. S Centralnom bankom Bosne i Hercegovine nedavno smo pokrenuli Ozelenjavanje finansijskih sistema, savjetodavan program kojim će se na državnom nivou uvesti nacionalna zelena taksonomija – klasifikacijski sistem koji definira koje aktivnosti, imovina i projekti se mogu smatrati ekološki održivim. Ovaj će okvir investitorima pružiti neke vrlo praktične alate za usklađivanje ulaganja sa standardima EU-a.Kada je riječ o dekarbonizaciji energetskih izvora, EIB Global podržava razvoj dvaju velikih projekata vjetroelektrana – na Vlašiću i u Poklečanima. Uz znatna bespovratna sredstva EU-a, projekti će povećati udio zelene energije i ojačati energetsku sigurnost zemlje. Sljedeći korak je modernizacija elektrodistribucijskih mreža, što je važan zadatak operatera elektroenergetskog sistema u BiH. EIB Global je spreman podržati njihove napore.Digitalizacija kao preduslov za konkurentnostAli dekarbonizacija je samo jedan od faktora konkurentnosti. Brzi napredak digitalizacije i umjetne inteligencije (AI-ja) preoblikuje ekonomije na globalnom nivou. Procjenjuje se da je do danas 88 posto kompanija širom svijeta usvojilo AI u nekom od njenih oblika, zbog čega je digitalna transformacija postala preduslov za rast. U ovoj oblasti je Zapadni Balkan u priličnom zaostatku: usluge u oblaku koristi samo 35 posto firmi (naspram 75 posto u EU); 34 posto kompanija iz EU-a koristi velike podatke, a sedam posto iz regije. Digitalizacija u javnom sektoru iznosi 48 posto, što je također znatno ispod evropskog nivoa od 80 posto.BiH je ostvarila velik napredak u pokrivenosti širokopojasnim internetom, obrazovanju u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i modernizaciji javne uprave, ali zaostaje u pogledu digitalnih vještina. Kako se kompanije suočavaju sa sve većim pritiscima, trend usvajanja naprednih tehnoloških rješenja postaje neizbježan. Kako se zemlja približava članstvu u EU, morat će da počne da primjenjuju i propise EU-a o upravljanju umjetnom inteligencijom, što će se odraziti i na strožije standarde o zaštiti podataka, automatizaciji i odgovornosti za domaća preduzeća.Budući da je digitalna tranzicija dio Instrumenta za reforme i rast, zemlja je također u dobroj poziciji da se pridruži programu Digitalna Evropa. Uključenje zemalja Zapadnog Balkana u mrežu Evropskih centara za digitalne inovacije predstavlja veliku priliku za integraciju regije u ovaj segment jedinstvenog tržišta EU-a.Istraživanje koje je sprovela incijativa Žene u upravnim odborima Adria (WOBA) pokazuje da žene u regiji drže samo 15% – 26% mjesta u upravnim odborima i oko 14% – 20% najviših rukovodećih pozicija, dok je u EU-u je taj postotak 40%.EIB Global će podržavati ove napore putem Instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju, programa vrijednog 187 miliona eura, koji je podržan bespovratnim sredstvima i tehničkom pomoći EU-a od 17 miliona eura. Bit će dostupan kompanijama koje žele ulagati u digitalizaciju, inovacije i zelene projekte kroz kreditne linije domaćih banaka. Projekti koji će moći da apliciraju za ova sredstva uključivat će, naprimjer, nadogradnju kibernetičke sigurnosti, razvoj proizvoda u poljoprivredi, eko‑turizmu, te usvajanje i integraciju digitalnih tehnologija. Paket također uključuje savjetodavnu pomoć, mentorstvo i podršku inovacijskom ekosistemu. Nadamo se da će ovaj program uskoro biti dostupan i preduzećima iz BiH.Rodna ravnopravnost ostaje neiskorišćeni potencijalViše puta je dokazano da veće učešće žena u biznisima nije društveni trošak, već multiplikator rasta i visokoisplativa investicija. Preduzeća kojima rukovode žene općenito su uspješnija i otpornija nego što se prečesto percipira u našim društvima. Stoga smanjenje rodnog jaza predstavlja jedan od najbržih puteva do snažnijeg rasta, boljeg upravljanja i u konačnici bržeg približavanja zemlje EU.BiH i zemlje Zapadnog Balkana i dalje se suočavaju s velikim jazovima u području rodno uravnoteženog upravljanja. Istraživanje koje je sprovela incijativa Žene u upravnim odborima Adria (WOBA) pokazuje da žene u regiji drže samo 15 posto do 26 posto mjesta u upravnim odborima i oko 14 posto do 20 posto najviših rukovodećih pozicija, dok je u EU-u je taj postotak 40 posto. Tamo se sada uvode i obavezujuće mjere poput kvota kako bi se prevladali stereotipi i druge strukturne prepreke koje im ograničavaju pristup liderskim pozicijama.Digitalizacija u javnom sektoru Zapadnog Balkana iznosi 48%, a evropski nivo je 80%EIB Global je širom regije pokrenuo namjenske kreditne linije upravo za one kompanije koje pokazuju napredak u tom području. U BiH to radimo zajedno s Intesa Sanpaolo Bankom putem kreditne linije od 20 miliona eura, uz grant od 3,3 miliona eura namijenjenog kompanijama koje ispunjavaju ciljeve povezane s vodstvom žena, zapošljavanjem mladih i stvaranjem prilika za druge ranjive grupe. Program se sufinansira putem naše Inicijative za ekonomsku otpornost, s ciljem povećanja inkluzivnog zapošljavanja, održivog rasta privatnog sektora i smanjenja socijalnih nejednakosti.Reforme su ekonomska nužnostReforme su također ključni faktor napretka. Njihovo brže provođenje radi jačanja regionalne saradnje i procesa pristupanja nije samo politički cilj, već je i ekonomski nužno. Provedba dogovorene reformske agende osigurat će pristup značajnom finansijskom paketu EU-a, i direktno pomoći preduzećima u BiH da prosperiraju. Predvidljivija i konkurentnija investicijska klima je ključna za privlačenje svježeg kapitala, jačanje privatnog sektora i rast kompanija izvan domaćih tržišta.Brži prelazak na obnovljive izvore energije, veća energetska efikasnost, te usklađivanje sa socijalnim i ekološkim standardima EU-a osigurat će pristup evropskim tržištima, smanjiti energetske ranjivosti i otvoriti nove prilike za domaća preduzeća. Zajedno s digitalizacijom i većom uključenosti žena, ove reforme imaju jedan cilj: stvoriti konkurentniju, inovativniju i otporniju ekonomiju.Evropska preduzeća koja koriste naše zajmove ulažu 15 posto više sredstava i postižu za pet posto veću produktivnost u odnosu na konkurenciju, što naglašava transformativni uticaj ovih instrumenata. EIB Global će zajedno s Evropskom unijom i njenom Delegacijom u Sarajevu nastaviti da podržava ekonomsku transformaciju putem povoljnih kredita, garantnih instrumenata, kao i bespovratnih sredstava.Objava Šta omogućuje rast preduzeća iz BiH? pojavila se prvi puta na Business Magazine.