Piše Armin Zeba620 tona mesa uvezeno iz Južne Amerike000 tona je ukupna domaća proizvodnja mesa816,95 tona uvezeno sušenog i dimljenog mesa223,22 tone uvezenih životinjskih masnoćaPrema statistici Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini godišnje se konzumira oko 165 hiljada tona mesa različitih vrsta – 72.000 tona peradi, 48.000 tona govedine, 42.000 tona svinjetine, 1.000 tona ovčetine i kozletine te 2.000 tona ostalog mesa. S druge strane, podaci državne Agencije za statistiku pokazuju da se iz domaćih klaonica tokom godine na tržište plasira manje od 100 hiljada tona konzumnog mesa – u prosjeku oko 75.000 tona peradi, desetak hiljada tona govedine, manje od 6.000 tona svinjetine i do 1.200 tona ovčetine. Drugim riječima, manje od polovine ukupnih potreba za mesom podmirujemo vlastitom proizvodnjom, dok ostatak moramo uvoziti, a taj proizvodni deficit posebno je izražen kod govedine, koje jedva petina potiče sa domaćih farmi.(Ne)kontrolirani uvozKoliko smo u tom segmentu poljoprivredne proizvodnje hendikepirani, ilustriraju i pokazatelji Vanjskotrgovinske komore BiH, prema kojima smo samo u prošloj godini na uvoz nepunih 77 hiljada tona mesa i jestivih klaoničkih proizvoda potrošili 616,58 miliona konvertibilnih maraka, a povrh toga uvezli i blizu 16 hiljada tona živih životinja, u vrijednosti od nepunih 110 miliona KM.Naravno, u toj nepreglednoj uvoznoj mesnoj gomili neminovno se “provuku” i poprilične količine mesa sumnjivog porijekla i kvaliteta, prvenstveno onog kupljenog u Južnoj Americi, gdje su kontrolni standardi neuporedivo niži od evropskih, pa čak i balkanskih. Stoga nikoga nije naročito začudila odluka državnog Ureda za veterinarstvo da, “nakon izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki i dostavljenih nezadovoljavajućih rezultata laboratorijskih analiza”, privremeno zabrani uvoz govedine iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja.“S ciljem zaštite zdravlja ljudi i životinja, u saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima Ured će izvršiti dodatne provjere i procjenu rizika za uvoz spomenutih pošiljki”, navodi se u saopćenju Ureda kojim je propraćeno izdavanje Uputstva o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz zemalja Južne Amerike.No, koliko god se navedena mjera čini logičnom, jednako toliko djeluje sporan način na koji je ona donesena, bez bilo kakvih konsultacija ili barem obavještavanja drugih institucija nadležnih za kontrolu prehrambenih proizvoda, ali i sam njen sadržaj, posebno u dijelu u kojem se napominje da “pošiljkama mesa goveda koje prate veterinarsko zdravstveni sertifikati/faktura izdati zaključno sa danom donošenja Uputstva, dozvolit će se uvoz u BiH”, čime se zabrana poprilično obesmišljava, s obzirom da ostavlja veliki prostor za ulazak dodatnih količina potencijalno opasnog mesa na bh. tržište.Iz Ureda za veterinarstvo ne žele precizirati uočene nepravilnosti“Agencija za sigurnost hrane BiH nije bila uključena u pripremu Uputstva o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz zemalja Južne Amerike. U procesu pripreme tog akta Agencija nije konzultirana, niti je, do trenutka pripreme odgovora na Vaš upit, službeno obaviještena o drugim mjerama procjene i upravljanja rizikom koje su eventualno poduzete nakon donošenja i stupanja na snagu Uputstva”, potvrđuje u izjavi za Business Magazine direktor Agencije Sanin Tanković, navedenim činjenicama ujedno objašnjavajući zbog čega iz te institucije ne mogu komentirati osnovanost zaključka Ureda da se radi o robi“rizičnoj po zdravlje ljudi”, utemeljenom na “nezadovoljavajućim rezultatima laboratorijskih analiza”.Na pitanje o općenitom nivou sigurnosti i zdravstvene ispravnosti uvoznog, ali i domaćeg konzumnog mesa, pak, Tanković odgovara prethodno podsjetivši da “službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane životinjskog podrijetla pri uvozu u BiH provodi granična veterinarska inspekcija u sastavu Ureda za veterinarstvo”. Uz opasku da je uvoz proizvoda životinjskog porijekla u BiH dopušten samo iz zemalja kojima je odobren izvoz u Evropsku uniju ili ako je obavljena kontrola od strane Ureda, te da svaku pošiljku te vrste hrane mora pratiti veterinarsko-zdravstveni certifikat izdat od nadležnog tijela države izvoznice, on pojašnjava da “ukoliko pošiljka hrane životinjskoga podrijetla pri uvozu zadovoljava propisane uvjete, Ured izdaje rješenja o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih smetnji.“Prema rezultatima laboratorijskih analiza koje Agencija prikuplja u svrhu procjene rizika, u 2024. je u kategoriji Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači analizirano 14.556 uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 414 njih (2,84 posto) nije u skladu s važećim propisima.Kada su u pitanju mikrobiološki kriteriji, najveći broj neodgovarajućih uzoraka je bio u podkategorijama Proizvodi od svježeg mesa (mljeveno meso), Životinjski trupovi (trupovi domaće kokoši i goveda), te Proizvodi od svježeg mesa. Najčešći uzrok utvrđenih neispravnosti je prisutnost Escherichia coli, aerobnih mezofilnih bakterija i Enterobacteria”, precizira Tanković u dijelu odgovora fokusiranom na kontrolne nadležnosti i aktivnosti Agencije.Iz Ureda za veterinarstvo, pak, ne žele obrazlagati svoju odluku, uključujući i njen iz laičkog ugla posmatranja apsolutno nelogičan dio u kojem se ona ograničava samo na pošiljke upućene za BiH nakon 23. januara 2026. godine. Zbog kojih uočenih manjkavosti je privremeno zabranjen uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike, odnosno šta konkretno podrazumijevaju “nezadovoljavajući rezultati laboratorijskih analiza”, te da li su u međuvremenu izvršene najavljene dodatne provjere i procjene rizika, šta su one pokazale te, u skladu s njihovim rezultatima, kada se može očekivati ukidanje ili eventualno zbrane pooštravanje i proširivanje na druge vrste mesa porijeklom iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja, također su nepoznanice čije rasvjetljavanje u Uredu ne smatraju za shodno.Njihov nadređeni, resorni državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, svog posla dotiče se tek konstatacijom da je “uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike zabranjen jer su utvrđeni određeni zdravstveni nedostaci prilikom pregleda pošiljke od 27 tona”.U BiH se godišnje ukupno konzumira oko 165 kilotona mesa različitih vrsta, uključujući 48.000 tona govedine, ali se iz domaćih klaonica na tržište plasira manje od 100 kilotona, od čega tek desetak hiljada tona govedine“Prije svega, došlo je do zloupotreba da se to meso, koje je trebalo dalje da ide u preradu, prodavalo u konzumu, što je nedozvoljeno, ali i jedan dio tog mesa nije imao zdravstvenu ispravnost”, glasi “ekspertiza” Košarca, upotpunjena detaljem da je “uvoz bio odobren na zahtjev prerađivača iz Federacije BiH” te pozivom da “sirovine pronađu na području BiH”.Sumnjivi motiviSami stočari i mesoprerađivači, s druge strane, prilično stidljivo i disharmonično se osvrću na zabranu uvoza južnoameričke govedine – dok primarni proizvođači iz Republike Srpske, nakon višemjesečnog insistiranja na njenom uvođenju, uglavnom mudro šute, iz Udruženja poljoprivrednika FBiH, ciljajući prvenstveno na Srbiju, traže da se mjere pojačane kontrole uvoza primjenuju na sve države “kako bi se izbjeglo pogodovanje jednima nauštrb drugih”, a u svojim pojedinačnim javnim istupima slično reagiraju i federalni mesoprerađivači, tiho sugerirajući da poteze Ureda za veterinarstvo diktiraju “dobavljači koji uvoze meso iz Srbije i plasiraju ga kao domaće”. Istovremeno, iz organizacija čija svrha postojanja je upravo zaštita interesa svih pobrojanih aktera domaćeg mesnog tržišta, poput entitetskih privrednih komora i državne Asocijacije prerađivača mesa i mesnih prerađevina koja djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi, koja uključuje i dileme o funkcionalnosti sistema za kontrolu i sprečavanje uvoza te krajnje prodaje mesa upitnog kvaliteta, ali i o realnosti mogućnosti da nas uskoro “zapljusne” novi val nekontroliranog uvoza evropskog viška mesa porijeklom iz Južne Amerike, kao posljedica sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Mercosura.Prema podacima VTK BiH, lani smo na uvoz nepunih 77 hiljada tona mesa i jestivih klaoničkih proizvoda potrošili 616,58 miliona KM, a povrh toga uvezli i blizu 16 hiljada tona živih životinja, u vrijednosti od oko 110 miliona KMZa razliku od njih, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su potpuno transparentni te za Business Magazine detaljno prezentiraju trendove o uvozu južnoameričke govedine i drugih vrsta mesa u našu zemlju. Prema evidenciji UIO, samo lani je iz tog smjera u BiH ušlo 28,39 hiljada tona svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, vrijednog 346,32 miliona KM, uz 4,35 hiljada tona smrznute govedine, za koju je plaćeno 47,52 miliona KM, kao i živih goveda ukupne mase 9,36 hiljada tona, u vrijednosti od 77,71 miliona KM.Povrh toga, iz Južne Amerike tokom prošle godine uvezli smo i 25,30 hiljada tona svinjetine (131,95 miliona KM), 47,81 tonu ovčijeg i kozjeg mesa (689,56 hiljada KM), 3,74 hiljade tona jestivih klaoničkih proizvoda od stočnog mesa (21,37 miliona KM), 13,95 hiljada tona mesa peradi (53,09 miliona KM), 223,22 tone životinjskih masnoća (1,48 miliona KM), 816,95 tona sušenog, dimljenog i mesa u salamuri ((13,26 miliona KM), te živih konja ukupne mase 7,27 tona (74,52 hiljade KM), 2,27 hiljada tona živih svinja (12,19 miliona KM), 1,83 hiljade tona živih ovaca i koza (12,21 miliona KM), 2,33 hiljade tona žive domaće peradi (7,57 miliona KM) i 2,97 tona ostalih živih životinja (144,13 hiljada KM).Zbirno, dakle, prošle godine iz Južne Amerike na bh. tržište plasirane su 92,62 hiljade tone mesa, vrijedne 725,69 miliona KM, što je količinski i vrijednosno otprilike u okvirima prosjeka karakterističnog za posljednjih nekoliko godina…UIO BiH je u 2025. evidentirala uvoz 28,39 hiljada tona svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, vrijednog 346,32 miliona KM, uz 4,35 hiljada tona smrznute govedine (47,52 miliona KM) te 9,36 hiljada tona živih goveda (77,71 miliona KM)Imajući u vidu navedene brojeve, ali i šutnju glavnih aktera zaduženih za kreiranje “pravila igre” i kontrolu njihovog poštivanja, jasno je ne samo koliko velik i primamljiv tržišni prostor je otvoren zabranom uvoza južnoameričke govedine, već i s koje strane će uslijediti najžešća “mesna ofanziva” na ekstremno propusne državne granice preko koje svakodnevno bez ikakvih problema prelaze hiljade ilegalnih imigranata iz svih dijelova svijeta, a kamoli goveda i ostala stoka, bilo da je živa ili obliku klaoničkog proizvoda. Kakvo sve smeće tog oblika će na bh. tržište doploviti preko Drine i Save bolje je i ne zamišljati, a nesvsishodno je i razmišljati o alternativama, s obzirom da je izbor sužen na skupo i potencijalno zaraženo meso ko zna kakvog projekla i kvaliteta s jedne, te preskupo i pesticidima svih vrsta kontaminiranog voća i povrća…Rizik od trovanja aflatoksinomAflatoksin u mlijeku je posebno opasan za djecu“Agencija za sigurnost hrane BiH priprema stručno rnišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisutnosti aflatoksina M1 u hrani za ljude i aflatoksina B1 u hrani za životinje.Prisutnost aflatoksina M1 u mlijeku i mliječrrim proizvodima može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za potrošače, osobito za djecu, koja su osjetljivija na negativne učinke aflatoksina u odnosu na odrasle zbog većeg unosa aflatoksina po jedinici mase, nerazvijenosti imunološkog sustava, kao i činjenice da je mlijeko značajan dio njihove ishrane.Aflatoksin M1 je glavni metabolički produkt, odnosno hidroksilizirani proizvod aflatoksina B1, koji se pojavljuje u mlijeku, fecesu i urinu životinja koje su konzumirale hranu kontaminiranu aflatoksinorn B1.Uzimajući u obzir potencijalni rizik po zdravlje potrošača, kao i podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine s pojedinim državama iz našeg užeg i šireg okruženja, opravdana je potreba da se, kroz stručne analize, preispita potreba eventualnog uvođenja dodatnih mjera upravljanja rizikorn pri uvozu ovih, kao i nekih drugih proizvoda koji mogu predstavljati rizik po zdravlje potrošača”, napominje Tanković.Objava Lošu južnoameričku zamijenit će još gora uvozna govedina? pojavila se prvi puta na Business Magazine.