Tokom sedam godina, koliko je prisutna na tržištu Bosne i Hercegovine, kompanija Fine Food plasirala je čitav spektar prehrambenih proizvoda, čime je postala jedan od lidera bh. prehrambene industrije. Kako je izgledao taj put, koji su izazovi stajali i stoje pred kompanijom, kako ih rješavaju, gdje se sve mogu naći proizvodi Fine Food za Business Magazine govori Adi Mulahasanović, direktor maloprodaje u ovoj kompaniji.BM: Fine Food je na tržištu prisutan od 2018. godine. Kako je razvijan koncept proizvodnje i šta je to što Fine Food nudi tržištima na kojima je prisutan? MULAHASANOVIĆ: Prije preuzimanja od strane holdinga Badeco Adria d.d., Fine Food d.o.o., javnosti poznatiji pod brendom Aspek, poslovao je kao manja, porodična kompanija. Kompanija je generisala godišnji prihod od 2,7 miliona KM te bila primarno fokusirana na vlastiti maloprodajni lanac, kao i manji dio svježeg asortimana koji se veleprodajno plasirao na nešto više od 250 dostavnih adresa. Bio je to solidan temelj te potencijalna prilika za dalji razvoj, modernizaciju i stratešku ekspanziju kompanije.Adi Mulahasanović, direktor maloprodaje u ovoj kompanijiPreuzimanje od strane Badeco Adria d.d. donijelo je novu viziju, drugačiji pristup tržištu i snažan investicijski ciklus. Fokus je bio na stvaranju korporativne kulture, sistemskog i strateškog pristupa poslovanju, jačanju operativnih kapaciteta te naposljetku stvaranju prepoznatljivog brenda koji će izrasti u tržišnog lidera i prepoznatog igrača na regionalnom nivou.Krajem 2019. godine kompanija je preseljena u novi, moderan poslovni kompleks, čime su stvoreni preduslovi za organizaciju poslovanja na industrijskom nivou te dalji rast kompanije. Izvršeno je značajno kvalitativno i kvantitativno pojačanje na polju ljudskih resursa, proizvodni pogon je opremljen najsavremenijom industrijskom opremom te je paralelno započet i proces pribavljanja HACCP, ISO, Halal i IFS certifikata, kojima kompanija danas potvrđuje svoju opredijeljenost ka kvalitetu i sigurnosti hrane.Ubrzo nakon preseljenja na novu lokaciju, dotadašnji asortiman svježeg hljeba i peciva, Fine Food obogaćuje sa asortimanom duboko zamrznutih proizvoda koji danas podrazumijeva zamrznute hljebove i somune, lisnata peciva, pite, kolače, podloge za pizzu, kao i gotove pizze.Ova strateška odluka pokazala se kao i jedna od najvažnijih u razvoju kompanije, budući da je s ovim potezom otvoren potpuno novi tržišni segment te su stvoreni preduslovi za nacionalnu distribuciju, kao i izlazak na strana tržišta.Fine Food je od malog porodičnog preduzeća prerastao u jednog od lidera bh. prehrambene industrijeBrži razvoj kompanije privremeno je usporila pandemija COVID-19 koja je predstavljala veliki izazov za kompletan prehrambeni i distributivni sektor. Ipak, i tokom pandemije, zadržan je kontinuitet poslovanja, sačuvana su radna mjesta te je period krize iskorišten za dodatnu optimizaciju internih procesa, asortimana i pripremu za narednu fazu rasta.Kao jedan od pionira pakovanih hljebova sa produženim rokom trajanja, Fine Food već u 2020. godini postaje sve prepoznatljivije ime u segmentu svježih pekarskih proizvoda, gdje se posebno izdvaja proizvod Tamna vekna, koji postaje apsolutni tržišni favorit.Danas, prema broju dnevno isporučenih jedinica hljeba, Fine Food je lider u kategoriji svježeg hljeba u Kantonu Sarajevo te se aktivno radi na postepenom širenju distribucije svježeg asortimana na nacionalnom nivou. Proizvodi kompanije mogu se pronaći na više od 800 adresa, na policama svih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini, kao i u gotovo 20 drugih država globalno.Eksponencijalni rast poslovanja tokom godina pratile su i brojke i ključni finansijski pokazatelji. Sa skromnih 2,7 miliona prihoda i 70 uposlenika u 2018. godini, Fine Food je iz porodične kompanije izrastao u industrijskog giganta koji danas upošljava više od 230 ljudi te tekuću poslovnu godinu okončava sa više od 18 miliona KM konsolidovanih prihoda.Moram naglasiti da pored nastojanja da ostvarimo dobre poslovne rezultate, rast i razvoj kompanije, želimo dati doprinos i u domenu društvene odgovornosti. Tako ćemo za kraj godine u saradnji sa Udruženjem Srce za djecu oboljelu od raka organizirati i donirati podjelu novogodišnjih paketića korisnicima – oboljeloj djeci u roditeljskim kućama u Sarajevu i Tuzli, kao i djeci koja se liječe na hematološkim odjeljenjima u Sarajevu i Tuzli. Saradnju ćemo nastaviti podrškom i u 2026. godini kroz doniranje asortimana naših proizvoda za potrebe roditeljskih kuća.BM: Poslujete na vrlo dinamičnom prehrambenom tržištu. Koji su najveći izazovi sa kojima se susrećete i kako se suočavate sa tim izazovima? MULAHASANOVIĆ: Pekarska industrija se naizgled čini jednostavnom, međutim, realna slika je mnogo kompleksnija. Često se susrećemo sa komentarima da je nama kao proizvođaču jednostavno jer „ljudi moraju jesti“. Ipak, konkurencija je snažna, ponekad i nelojalna, a put proizvoda od proizvodnje do trgovačke police, posebno za nove brendove, je težak, dugotrajan i često finansijski iscrpljujući.Proizvodnja i isporuka svježeg pekarskog asortimana podrazumijeva kraći rok trajanja proizvoda te pažljivo dnevno planiranje kako bi proizvodi bili uvijek dostupni na trgovačkoj polici, a istovremeno stopa potencijalnog otpisa ne bi bila previsoka. Sa druge strane, asortiman duboko zamrznutih proizvoda ima prednosti produženog roka trajanja, međutim, on podrazumijeva niz logističkih izazova, kao što su visoki troškovi distribucije i skladištenja u posebnom temperaturnom režimu, manjak distributera, kao i ograničen broj mjesta za izlaganje proizvoda na samom prodajnom mjestu.Kupovna moć stanovništva je relativno niska u poređenju sa eksportnim tržištima te su kupci sa višom kupovnom moći uglavnom skoncentrirani u većim gradovima države. Shodno tome, veliki izazov predstavlja sam razvoj proizvoda kojim se tržištu može ponuditi što bolji kvalitet, uparen sa cijenama koje su prihvatljive širim narodnim masama. Cestovna infrastruktura unutar države nije moderna te zastarjele logističke mreže značajno utiču na troškove distribucije koji su svakako viši radi transporta u minusnom temperaturnom režimu.Put proizvoda od proizvodnje do trgovačke police, posebno za nove brendove, je težak, dugotrajan i često finansijski iscrpljujući, kaže MulahasanovićPerspektivno, pored navedenih komercijalnih i transportnih izazova, jedan od najvećih izazova predstavlja opći nedostatak radne snage, a posebno nedostatak kvalitetne radne snage iz struke. Ne postoji velika zainteresiranost mlade radne snage za zanatske profesije poput pekarstva, te se nažalost, sve više mladih odlučuje da svoju karijeru gradi van BiH.Fine Food svoj uspjeh pripisuje isključivo organizaciji i sposobnosti vlastitog kolektiva u cjelini te zajedno sa rastom kompanije kontinuirano se poboljšavaju i radni uslovi svim uposlenima. Da kompanija pridaje veliki značaj svojim ljudskim resursima, pokazano je i tokom COVID-19 pandemije, tokom koje je kompanija zadržala sve uposlenike uprkos nešto lošijim finansijskim rezultatima. Pored jačanja ljudskih resursa, Fine Food kontinuirano radi na tehničko-tehnološkom usavršavanju, optimizaciji proizvodnih procesa te automatizaciji proizvodnje kroz nabavku savremene industrijske opreme.BM: Vi ste i izvozno orijentirana kompanija. Gdje se sve mogu naći proizvodi Fine Food i planirate li širenje izvoznih tržišta? Koja nova izvozna tržišta planirate? MULAHASANOVIĆ: Jedan od inicijalnih ciljeva pri preuzimanju kompanije je bio uspostavljanje proizvodnje duboko zamrznutih proizvoda te izlazak na strana tržišta pa se prema tome, težište poslovnih aktivnosti postepeno sve više prebacuje sa svježeg na duboko zamrznuti asortiman proizvoda.Fine Food je sa svojim proizvodima prisutan u svim državama bivše Jugoslavije, što podrazumijeva Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju. Asortiman koji se plasira na ova tržišta podrazumijeva komercijalno pakovane pite, somune i tijesta za pizzu pod Fine Food brendom. Ovi proizvodi se mogu naći u trgovačkim lancima kao što su Plodine, Pivac, Idea, Mercator, Voli, kao i rinfuzna pakovanja proizvoda koji se preko lokalnih distributera poput Silba i Podravke plasiraju u hotele, restorane i diskonte.Pored navedenih država, Fine Food značajne poslovne aktivnosti ima i u Njemačkoj, Bugarskoj, Nizozemskoj i Grčkoj, a odnedavno su pokrivene i skandinavske države poput Danske, Švedske, Švicarske, kao i daleka Australija.U 2021. godini Badeco Adria d.d. je preuzeo i istarski lanac pekara Nello, koji danas sa 11 maloprodajnih objekata i blizu 40 uposlenih posluje pod imenom Fine Food Family Group d.o.o.Sa preseljenjem u novi, savremeni proizvodni pogon, koji je trenutno u izgradnji, planiramo dalje širenje izvoznih tržišta, sa fokusom na Evropu te svakako i sa ambicijom prema Sjedinjenim Američkim Državama.BM: Koliko je poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini pogodan za poslovanje domaćih proizvođača u sektoru prehrambene industrije? MULAHASANOVIĆ: Prethodno smo se dotaknuli izazova, kako na samoj komercijalnoj strani poput troškova distribucije, skladištenja, trade marketinga, ograničene kupovne moći, tako i na operativnoj strani poput nedostatka kvalitetne radne snage. Zakonska regulativa za proizvođače proizvoda sa animalnom komponentom, kakav je dobar dio Fine Food asortimana, veoma je stroga i zahtijeva pažljivo poslovanje, što u svakom slučaju kao kompanija podržavamo, budući da to u konačnici rezultira kvalitetnijim i sigurnijim proizvodima za potrošače. Za male proizvođače to može značiti barijeru za ulazak u industriju, što opet lično podržavam, jer smatram da se proizvodnjom hrane na industrijskom nivou trebaju baviti isključivo stabilni i ozbiljni proizvođači.Nažalost, ne postoje mehanizmi zaštite lokalnih proizvođača pa u posljednje dvije godine primijetimo sve snažniji trend uvoza smrznutih pekarskih proizvoda koji praktikuju veliki trgovački lanci, kao i određene lokalne pekarske trgovine koje te proizvode plasiraju kroz vlastite maloprodajne objekte. Lokalni proizvođači poput Fine Food-a cjenovno ne mogu konkurisati pojedinim proizvodima globalnih pekarskih konglomerata, čiji se proizvodi sporadično mogu pronaći na odjelima pekara lokalnih trgovačkih lanaca. Srećom, udio takvih proizvoda na bosanskohercegovačkom tržištu je jako nizak, i tu ne vidimo prijetnju za poslovanje u budućnosti.Kontinuirano ulaganje u kvalitet, ljude i tehnologiju ostaje temelj poslovne strategije Fine Food-aPostoje i određena ograničenja na regionalnom nivou, pa bh. proizvođači nisu u mogućnosti izvoziti proizvode koji u sastavu imaju crveno meso u države EU, čime se dodatno sužava širina potencijalnog asortimana za izvoz. Ipak, i za takve stvari pronalazimo alternativna rješenja pa na pojedina tržišta umjesto standardnog bureka sa nadjevom od crvenog mesa, Fine Food izvozi burek na bazi pilećeg mesa, te veganski burek sa sastojcima biljnog porijekla.Fine Food gradi novi, savremeni proizvodni pogon u SarajevuBM: Kompanija Fine Food sada zapošljava oko 200 radnika. Planirate li u skoroj budućnosti širiti asortiman i povećavati broj zaposlenih, broj Vaših prodajnih mjesta?MULAHASANOVIĆ: Fine Food je trenutno izgradnji novog, savremenog proizvodnog pogona u Sarajevu, površine 14.000 metara kvadratnih, napravljenog po posljednjim industrijskim standardima. Prelaskom u novi proizvodni pogon kompanija će značajno unaprijediti tehničko-tehnološke procese, povećati nivo automatizacije proizvodnje te višestruko podići, kako proizvodne, tako i svoje skladišne kapacitete.Proizvodnja u znatno unaprijeđenim uslovima omogućit će značajno veću dnevnu proizvodnju svježeg asortimana, čime će se osigurati nacionalna pokrivenost u kategoriji svježeg hljeba i peciva. Novonabavljene proizvodne linije donijet će viši stepen produktivnosti u proizvodnji, kao i mogućnosti za daljim inovacijama u kategoriji smrznutih pekarskih proizvoda, koje su u planu.Fine Food ima ambiciju da svoje proizvode plasira i na tržište SADKada su ljudski potencijali u pitanju, nije planirano znatno povećanje broja uposlenih budući da će novi proizvodni pogon uz savremenu opremu zahtijevati manji broj uposlenih u samom procesu proizvodnje. Ipak, očekivana je preraspodjela radne snage ka sektoru distribucije, budući da je planirana veća nacionalna pokrivenost proizvodima te uvođenje novih distributivnih linija. U novom proizvodnom pogonu, kompanija će zasigurno biti korak bliže ka ostvarenju svoje vizije da postane nacionalni lider.Priča Fine Food-a je primjer kako se strateškim upravljanjem, jasnom vizijom i kontinuiranom analizom i osluškivanjem potreba tržišta, u relativno kratkom vremenskom razdoblju može izgraditi domaći brend koji ne samo da prati trendove, već ih i postavlja.Dalje strateške smjernice kompanije ostaju nepromijenjene, a one podrazumijevaju kontinuirani rast i razvoj kroz širenje asortimana i inovacije, kao i kontinuirano ulaganje u kvalitet, ljude i tehnologiju.Objava Fine Food: Učvrstiti poziciju bh. lidera u proizvodnji pekarskih proizvoda pojavila se prvi puta na Business Magazine.