Piše Armin Zeba158 miliona eura godišnje je procijenjeni CO₂ trošak za izvoz struje iz BiH73 eura po MWh je prosječni CO2 porez za električnu energiju2050. godina je rok za obavezu dostizanja klimatske neutralnosti1,3 milijarde KM je procjenjena CBAM taksa na izvoz do 2030. godineDok se bosanskohercegovačke vlasti poigravaju sa umovima finansijski iscrpljenih poreznih obveznika, bombardirajući ih populističkim najavama radikalnih transformacija dejtonske strukture Bosne i Hercegovine te javnim prepirkama o tome ko je najveći kriminalac na domaćoj političkoj sceni, istovremeno horski šute o suštinskim problemima koji prijete da dodatno unazade našu ionako decenijama hramljuću ekonomiju. Jedna od nadolazećih direktnih prijetnji te vrste je evropski Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), čija puna primjena počinje 1. januara 2026. godine, a koji će, upravo zbog nerada nadležnih institucija koje su prespavale prelazni period započet 1. oktobra 2023. godine, tokom kojeg su trebale uskladiti domaću regulativu sa novim EU konceptom trgovanja proizvodima industrija sa visokim emisijama ugljen-dioksida, teško pogoditi većinu bh. izvoznika, značajno poskupljujući njihovu robu i smanjujući joj konkurentnost, što će se, posljedično, nesumnjivo negativno odraziti na ovdašnju privredu i društvo u cjelini.BiH ne ispunjava nijedan uslov za izuzeće, jasni su u Energetskoj zajedniciNaime, od navedenog datuma uvoz električne energije, cementa, aluminija, đubriva, hidrogena te željeza i čelika iz zemalja izvan EU koje nemaju vlastiti sistem oporezivanja emisija CO2 bit će opterećen CBAM taksom, s tim što će se za većinu spomenutih proizvoda udio emisija koje podliježu oporezivanju biti postepeno povećavan do 2034. godine, dok će se za električnu energiju u startu primjenjivati puna porezna stopa, bez bilo kakvih olakšica ili tranzicijskog perioda. Po tom osnovu, kako se procjenjuje, pobrojane vrste robe koje se iz BiH izvezu u EU već do 2030. bit će oporezovane sa ukupno više od 1,3 milijarde KM, da bi do 2034. samo godišnji iznos tih dažbina dostigao 440 miliona KM (37 posto vrijednosti bh. izvoza CBAM-om obuhvaćenih proizvoda), koji će, zbog apsolutnog nerada nadležnih institucija, završiti u briselskom, a ne u domaćim budžetima.Za očekivati je smanjenje izvoza električne energije iz BiH, što će se negativno odraziti na poslovanja elektroprivreda, ističu iz Eelektroprivrede BiHPad konkurentnostiNajveći dio tih dodatnih troškova odnosi se na električnu energiju, za čiji uvoz će, prema procjenama zasnovanim na pokazateljima iz 2024. godine, evropski partneri bh. elektroprivreda prosječno plaćati oko 158 miliona eura “CO2 poreza“ godišnje, odnosno više od 73 eura po megavatsatu.“Primjena CBAM-a će negativno uticati na konkurentnost naših izvoznika električne energije te je za očekivati smanjenje izvoza električne energije iz BiH, što će se negativno odraziti na poslovanja elektroprivreda.Procjene o visini dodatnih troškova su utemeljene, iz razloga što se visina CBAM takse određuje na osnovu računskog proizvoda cijene tone CO2 na EU ETS (Sistem trgovine emisijama) berzi i faktora emisije mreže (tone CO2/megavatsati), a koji je za BiH dosta visok zbog značajnog udjela proizvodnje električne energije iz termoelektrana na ugalj“, upozoravaju iz Elektroprivrede BiH u izjavi za Business Magazine.CBAM-a će negativno uticati na našu konkurentnost, svjesni su u Elektroprivredi BiHIndirektno potvrđujući da je prilično izvjesno i značajno poskupljenje električne energije za domaće potrošače na krilima CBAM-a, jer “taksa na emisiju CO2 je novo opterećenje kilovatsata električne energije koja se ne može izbjeći i koju imaju sve zemlje EU, a što sada očekuje i sve zemlje učesnike na evropskom tržištu EU“, iz Elektroprivrede podsjećaju na osnovne preduvjete koje BiH mora ostvariti da bi umanjila negativne posljedice tog mehanizma.Uredba o CBAM-u uređuje uslove za oslobađanje od izvoza električne energije, međutim, BiH trenutno ne ispunjava nijednu od tih odredbi, poručuju iz Energetske zajednice“Jedan od načina za izuzeće iz primjene CBAM-a jeste kroz uspostavu bh. berze električne energije te uvođenje nacionalnog ETS-a usklađenog s evropskim.Integracija u evropski energetski sistem putem bh. berze omogućava implementaciju market couplinga, što može dovesti do odgađanja primjene CBAM-a za električnu energiju. Market coupling predstavlja proces povezivanja nacionalnih tržišta električne energije, omogućavajući interoperabilnost i zajedničko formiranje cijena u cijeloj regiji.Ako BiH uspije uspostaviti berzu i integrisati se u evropski energetski sistem, to će omogućiti market coupling s drugim evropskim tržištima. Prema regulativi CBAM-a, zemlje koje su uključene u market coupling mogu imati odgođenu primjenu CBAM mehanizma za električnu energiju.Drugi uslov koji BiH mora ispuniti kako bi eventualno bila izuzeta iz primjene CBAM takse, jeste uspostava MRVA (Monitoring, Reporting, Verification, Accreditation – praćenje, izvještavanje, verifikacija, akreditacija) sistema kao okosnice ETS-a, koji trebaju biti usklađeni s EU ETS-om“, ukazuju iz Elektroprivrede BiH.No, sudeći prema pogledu Sekretarijata Energetske zajednice na dilemu o tome koliko je BiH blizu ili daleko od oslobađanja od plaćanja “CO2 poreza“ na izvoz električne energije u EU, koje je vrlo jasno i glasi da “Uredba o CBAM-u uređuje uslove za oslobađanje od izvoza električne energije – međutim, BiH trenutno ne ispunjava nijednu od tih odredbi“, nema ni najmanje prostora za optimizam u vezi sa eventualnim izuzećem naše zemlje iz tog mehanizma u dogledno vrijeme.“Prvi uslov je da tržište električne energije zemlje koja nije članica Evropske unije mora biti integrisano sa unutrašnjim tržištem EU putem spajanja tržišta. Da bi postigla ovaj status, BiH mora usvojiti i implementirati potrebno zakonodavstvo kako bi u potpunosti transponovala Paket integracije električne energije. To također uključuje imenovanje Nominiranog operatora tržišta električne energije (NEMO).Osim spajanja tržišta električne energije, zemlja mora Evropskoj komisiji dostaviti mapu puta u kojoj će biti definisan vremenski okvir za obavezu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, uključiti to u dugoročnu strategiju koja se podnosi UNFCCC-u (Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama) i implementirati je u domaće zakonodavstvo. Plan puta mora sadržavati i akcije za usklađivanje sa zakonodavstvom EU o klimi, uključujući određivanje cijena ugljika na nivou ekvivalentnom EU – posebno za proizvodnju električne energije, što bi se materijaliziralo u sistemu trgovine emisijama (ETS), s cijenom ekvivalentnom cijeni EU ETS-a do 1. januara 2030. godine.Konačno, zemlja mora uspostaviti efikasan sistem za sprečavanje indirektnog uvoza električne energije u EU iz trećih zemalja ili teritorija koje ne ispunjavaju uslove za izuzećeDakle, ugovorne strane imaju mogućnost da budu izuzete od CBAM-a za električnu energiju ako su ispunjeni određeni uslovi, uključujući da njihovo zakonodavstvo o tržištu električne energije transponira Paket i da su njihova tržišta povezana s EU, od čega ništa još nije implementirano u BiH.Nacrt Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, ima za cilj transponiranje ključnih elemenata Paketa i omogućavanje uspostavljanja pravnog okvira za spajanje tržišta s jedinstvenim evropskim tržištem električne energije.Nadamo se da će zakon uskoro biti usvojen, što će BiH omogućiti da napravi ovaj prvi ključni korak ka punoj integraciji i da iskoristi prednosti otvorenih i konkurentnih tržišta električne energije“, poručuju iz Sekretarijata u izjavi za naš magazin.Angažman nadležnih ograničen je na jedan zakonski prijedlogIzražavajući pritom očekivanje da će primjena CBAM-a dovesti do smanjene konkurentnosti električne energije s visokim udjelom ugljika, smanjenih prihoda i profita odgovarajućih proizvođača električne energije i smanjenih poreznih prihoda za nacionalne budžete, iz Sekretarijata konstatiraju da “BiH, kao najveći izvoznik električne energije među ugovornim stranama, bit će najviše pogođena“.Na molbu za komentar laičkog stajališta da insistiranje na integriranju bh. tržišta električne energije u evropsko sa sobom nosi opasnost gubljenja energetske nezavisnosti naše zemlje i posljedično drastično povećanje cijena, ali i nestašica, iz Sekretarijata, pak, odgovaraju decidnim stavom da “integracija tržišta ne znači odustajanje od kontrole nad nacionalnim resursima i gubitak energetske nezavisnosti“.“Upravo je suprotno!Radi se o isplativom korištenju energetske infrastrukture – proizvodnih i prenosnih kapaciteta, što bi trebalo rezultirati koristima za proizvođače i potrošače, nižim cijenama te novim investicijama u energetski sistem, koje su neophodne za dekarbonizaciju i poboljšanu sigurnost snabdijevanja.Pored ekonomskih koristi, to je i zakonska obaveza za ugovorne strane Energetske zajednice, uključujući i BiH“, potcrtavaju iz Sekretarijata, čije poruke, međutim, ni najmanje ne dotiču kreatore bh. političkog i ekonomskog ambijenta, čiji maksimalan domet u pripremi za uvođenje CBAM-a je definiranje Prijedloga zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH, koji od jula ove godine nije maknuo dalje od usvajanja u Vijeću ministara.Procjenjuje se da će CBAM roba koja se iz BiH izveze u EU već do 2030. biti oporezovana sa više od 1,3 milijarde KM, koje će završiti u briselskom, a ne u domaćim budžetimaNerad institucijaU Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine taj zakonski prijedlog “dobacio“ je do formiranja komisije za njegovo razmatranje po skraćenom postupku, dok u Domu naroda još nije dospio ni na prvo čitanje, jer su ga sa svog dnevnog reda skinule i Ustavnopravna i Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije.Iz VTK BiH kao nužnost navode i osiguravanje mehanizama finansijske podrške za modernizaciju postrojenja i povećanje energetske efikasnosti u industriji“Kao Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj, koju čine poslanici iz Predstavničkog i delegati iz Doma naroda, zaista smo se potrudili da ovo pitanje dovedemo u fokus, djelujući proaktivno.Primjera radi, pričali smo o CBAM-u kada se o njemu skoro ništa nije znalo. U saradnji sa Energetskom zajednicom predstavljali smo Zakon prije nego što je došao u parlamentarnu proceduru i zaista se nadam da će se naš entuzijazam prenijeti i na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao ključnog nosioca ovog procesa.Uključili smo se u ovaj proces još prije dvije godine, jer smo prepoznali koliko je ova tema važna i koliko BiH kasni sa ispunjavanjem obaveza. Pokušali smo temu CBAM-a i stabilnog snabdjevanja BiH električnom energijom, kao i sami Zakon, dovesti u fokus parlamentarnog radaRadili smo i tematske sjednice Komisije, tražili smo od oba doma Parlamentarne skupštine da se održi tematska sjednica o ovoj važnoj temi, ali još uvijek nemamo ponuđen termin za nju.Smatramo da je od izuzetne važnosti da donosioci odluka u Parlamentarnoj skupštini, ali i Vijeće ministara, posebno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, budu svjesni da ako ne reagujemo brzo i pametno, niko na nas neće čekati – cijena električne energije bit će viša za sve građane BiH, ali i za kompanije, kao i da su trenutno CBAM-om obuhvaćena šest plus jedna industrijska grana, ali da to nije konačan broj, da se konkurentnost naših izvoznika umanjuje, da proizvodnja električne energije u BiH mora biti strateško opredjeljenje svih nivoa vlasti i da ovdje nema prostora za politikanstvo, a to je sve što smo do sada vidjeli“, u kontekstu odnosa prema CBAM-u opisuje nam situaciju u poslaničkim klupama i ministarskim foteljama Ermina Salkičević–Dizdarević, predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH.Imamo samo politikanstvo, priznaje Salkičević–DizdarevićDok i posljednji vagoni CBAM voza prolaze, iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH uzalud upozoravaju na pogubnost pasivnosti nadležnih državnih institucija. Primjećujući da “za izvozno orijentisana preduzeća CBAM nije samo nova tarifa, već i standard transparentnosti i odgovornog upravljanja emisijama“, iz VTK naglašavaju da “aako će formalna naplata prvenstveno biti na uvozniku u EU, realno je očekivati da će trošak biti prebačen na bh. proizvođače, kroz smanjene otkupne cijene ili zahtjeve za dokazivanje nižeg ugljičnog otiska“.“S obzirom na to da će EU tražiti detaljnu evidenciju o direktnim i indirektnim emisijama u proizvodnji, preduzeća će morati uvesti precizne sisteme mjerenja, izvještavanja i verifikacije emisija, što podrazumijeva i dodatne administrativne obaveze.Kompanije koje ne budu imale precizne podatke o direktnim i indirektnim emisijama rizikuju da budu svrstane u visokoemisijsku kategoriju, što može smanjiti konkurentnost i profitabilnost.Ulaganja u sisteme upravljanja energijom, modernizaciju opreme, iskorištavanje otpadne toplote i prelazak na obnovljive izvore energije ne samo da smanjuju emisije, već i poboljšavaju pregovaračku poziciju prema kupcima u EU. CBAM već sada zahtijeva kvartalno izvještavanje po isporuci, pa je uspostava i verifikacija podataka operativni prioritet za sve izvoznike“, pobrajaju iz VTK samo dio predstojećih izazova za bh. izvoznike.Privrednici trebaju dati prioritet smanjenju emisija, savjetuju iz VTKUz savjet domaćim privrednicima da prioritet daju ulaganjima u smanjenje emisija ugljika, poput uvođenja sistema upravljanja energijom, modernizaciju opreme, prelaska na obnovljive izvore za vlastite potrebe, iz VTK naglašavaju da je neophodno i mapirati emisije, uspostaviti interne procedure za izvještavanje i verifikaciju podataka “jer se CBAM izvještaji već sada podnose kvartalno i prate svaku isporuku“, te sugeriraju da “prilagodba ugovora s kupcima u EU i korištenje dostupnih fondova za klimatska ulaganja dodatno smanjuje poslovni rizik“.Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH od Predstavničkog i Doma naroda još čeka termin za tematsku sjednicu o CBAM-uS druge strane, izražavajući očekivanje da bh. vlasti hitno usklade energetske i klimatske politike s EU okvirom kako bi se ublažile posljedice CBAM-a, “što podrazumijeva uspostavljanje sistema cijene ugljika koji bi EU priznala kao ekvivalent, čime bi domaća preduzeća izbjegla plaćanje CBAM-a u EU i taj prihod bi ostao unutar zemlje“, iz VTK kao nužnost navode i osiguravanje mehanizama finansijske podrške za modernizaciju postrojenja i povećanje energetske efikasnosti u industriji, kao i tehničke i administrativne pomoći izvoznicima u procesu izvještavanja o emisijama.“Bez koordinacije između državnog nivoa, entiteta i privrednog sektora, BiH bi mogla izgubiti konkurentnost na jednom od svojih ključnih izvoznih tržišta“, zaključuju iz VTK.Sve u svemu, osim što decenijama doslovno guši građane BiH izložene najzagađenijem zraku u Evropi, ugljen-dioksid od Nove godine “gušit“ će i njenu privredu, a obim i posljedice tog dodatnog “karbonskog šoka“ sumirat ćemo u narednim godinama, a i decenijama, a sve zbog kratkovidosti i samoživosti domaćih nosilaca vlasti koji i u otrovnim gasovima pronalaze “vitalni nacionalni interes“, pa makar i na vlastitu i opću štetu… BiH je visoko izložena CBAM-uPritisak će se prenijeti na domaće cijene električne energije, objašnjava BajramovićProf. dr. Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne mreže (BH K CIGRE), u razgovoru za Business Magazine daje ekspertski osvrt na efekte predstojeće primjene CBAM-a, posebno u kontekstu uticaja na proizvodnju, izvoz i cijene električne energije proizvedene u BiH.BM: Kako gledate na poziciju BiH u svjetlu predstojećeg uvođenja CBAM-a, odnosno zaključka Energetske zajednice da “nijedna od zemalja zapadnog Balkana ne ispunjava uslove za izuzeće u segmentu električne energije” – kako će se to odraziti na domaći elektroenergetski sitem i bh. ekonomiju u cjelini?BAJRAMOVIĆ: CBAM je instrument koji je donijela EU kako bi spriječila “curenje ugljenika“, odnosno da izjednači troškove CO2 između proizvoda koji se proizvode unutar EU (gdje postoje strogi klimatski propisi) i onih koji dolaze izvan zemalja EU, gdje ti propisi mogu biti blaži ili uopće ne postoje.Cilj CBAM-a je da spriječi kompanije u EU da premještaju proizvodnju u zemlje s manje strogim pravilima o emisiji CO₂, čime se smanjuje efekt smanjenja emisije na globalnom nivou, ali i da osiguraju da uvoz u EU bude podložan istim “cijenama ugljenika” kao i proizvodi proizvedeni unutar EU. Uvoznici u EU morat će platiti dodatnu naknadu za emisije ugljen-dioksida nastale pri proizvodnji robe u zemlji izvan EU, ako ta zemlja nema slične politike cijene ugljenika i na taj način će cijena uvezenih proizvoda odražavati emisije CO₂, slično kao kod EU kompanija koje plaćaju za emisije kroz EU Emissions Trading System (EU ETS).CBAM od 1. januara 2026. bit će realnost i za BiH. Već danas znamo da će dodatni troškovi emisija na granici EU pritisnuti konkurentnost proizvoda nastalih uz emisije CO₂, uključujući električnu energiju iz fosilnih goriva. Procjene govore da je BiH među najizloženijim zbog strukture izvoza i udjela intenzivnih industrija.Dodatni problem koji stvara CBAM je što je onemogućen izvoz električne energije i trgovanje iz izvora koji su obnovljivi, jer se posmatra nacionalni energetski miks BiH, a ne pojedinačni izvori određenih proizvođača električne energije. Da bi se izvezena električna energija iz obnovljivih izvora mogla posmatrati odvojeno od energetskog miksa, neophodno je imati garancije porijekla koje su priznate u Evropi, odnosno da BiH postane članica evropske Asocijacije koja organizira rad tijela za izdavanje garancija porijekla.Uvođenje CBAM-a predstavlja određeni pritisak na bh. izvoznike i njihovu konkurentnost, jer takvi proizvodi koji idu na EU tržište postaju skuplji, što posebno ugrožava izvoznike u sektorima metala (aluminijum i željezo) i proizvodnje cementa. Kod električne energije (ako BiH ne dobije izuzeće, što je malo vjerovatno) imat ćemo podložnost CBAM-u. BiH će izgubiti konkurentsku prednost u izvozu električne energije, jer će kupci u EU morati plaćati CBAM naknadu.Doći će do povećanja troškova izvoza, smanjenja konkurentnosti i pada izvoza u svim pogođenim granama. To može voditi manjim investicijama i riziku gubitka radnih mjesta u sektorima koji zavise od uglja.BiH je visoko izložena CBAM-u ako ne ubrza usklađivanje s EU pravilima vezanim za integraciju tržišta električne energije – praćenja, izvještavanja i verifikacije podataka o emisijama stakleničkih gasova, kao i uvođenja EU sistema trgovanja emisijama, te ne potakne velike investicije u niskougljične tehnologije i energetsku efikasnost.Posljedice su pritisak na izvozno orijentisane industrije, potencijalno veće domaće cijene električne energije i potreba za značajnim investicijama i socijalnim mjeramaBM: Procjenjuje se da će za BiH prosječni troškovi CBAM-a iznositi 73,37 eura po megavatsatu električne energije, najviše u regiji zapadnog Balkana – koliko su te procjene utemeljene i zbog čega je taksa za BiH daleko najskuplja (više nego dvostruko u odnosu na moldavskih 33,14 eura i značajno iznad makedonskih 59,71 euro)?BAJRAMOVIĆ: Za procjenu troškova CBAM-a potrebno je poznavati emisijski faktor kojim izražavamo količinu emisije CO₂ koja nastaje po jedinici proizvedene energije ili potrošenog goriva. Emisijski faktor električne energije pokazuje koliko tona CO₂ se emituje pri proizvodnji jednog MWh električne energije.Dodatni trošak po MWh od CO2 iznosi 90-100 eura po toni. Emisijski faktor uglja iznosi od 1,0 do 1,1 tCO2/MWh, dok za hidroenergiju i obnovljive izvore iznosi 0,2. Elektroeneregtski miks u BiH predstavlja 2/3 ugalj, a preostali dio su hidroenergija i obnovljivi izvori, koji praktično nemaju uticaj na emisije CO2.Polazeći od pojednostavljene kalkulacije – naš energetski miks iznosi 2/3 uglja, pomnožen sa emisionim faktorom uglja od 1,1 tCO2/MWh i sve pomnoženo sa troškom tone CO2 od 100 eura, što iznosi 73,3 eura po MWh.Vjerovatno je na bazi ovih parametara dobijena navedena kalkulacija. Smatram da je procjena CBAM troškova dobro utemeljena i sa konkretnim parametrima.Očekuje se da BiH bude najskuplja po pitanju CBAM-a u regiji zapadnog Balkana, jer ima vrlo visok udio uglja u energetskom miksu, ne postoji sistem mjerenja, izvještavanja i verifikacije CO2 pa joj se pripisuje veći emisijski faktor, ima nisku energetsku efikasnost termoelektrana (zastarjele tehnologije) i ne postoji stvarni plan dekarbonizacije niti jasna integracija s EU tržištem električne energije. To su razlozi zbog kojih BiH ne ispunjava uslove za izuzeće od CBAM-a u pogledu električne energije.Nažalost, naše vlasti i domaće institucije snose glavnu odgovornost što do danas nije implementiran ETS.BM: Koliko je izvjesno da će navedeni dodatni troškovi izazvati značajno poskupljenje električne energije za domaće potrošače, a posljedično i dodatno ubrzavanje ionako nekontrolisane inflacije?BAJRAMOVIĆ: Za BiH najveći direktni udar je na industriju koja izvozi u EU, jer će se trošak preliti na cijene proizvoda, a dio će se reflektovati nazad na domaće tarife kroz ugovorne odnose i troškove proizvođača.Troškovi koje plaćaju elektroprivrede i industrija izazvat će smanjenje profitabilnosti izvoza, rast operativnih troškova, pad likvidnosti elektroprivreda i pritisak da se pokriju troškovi kroz povećanje cijena na domaćem tržištu. Rizik rasta cijena za komercijalne potrošače je vrlo visok, jer oni već sada nisu u režimu potpuno regulisanih tarifa. Za domaćinstva je situacija drugačija, jer se regulisane tarife mogu odgoditi, ali ne i dugoročno spriječiti rast cijena električne energije.BiH, kao i ostali dio zapadnog Balkana, ima CO2 intenzitet proizvodnje 3-4 puta veći od prosjeka EU, što vodi tome da će CBAM taksa na uvoz električne energije u EU biti značajna. Kada postane manje profitabilan, izvoz će biti smanjen i elektroprivrede će pokušati kompenzirati gubitke povećanjem cijena za domaće potrošače, posebno neregulisane. Industrije koje izvoze u EU (čelik, aluminij, cement, gnojiva) platit će CBAM troškove, a da bi ostali konkurentni, tražit će niže cijene električne energije.Energetska zajednica je jasno navela da nijedna zemlja zapadnog Balkana ne ispunjava uslove za izuzeće od CBAM-a u segmentu električne energije, što znači da treba ubrzati energetsku tranziciju, ranije gasiti termoelektrane, investirati u obnovljive izvore i mrežu, te uvesti domaće tržište CO2. Sve to povećava troškove rada elektroenergetskog sistema.Skuplja energija gotovo uvijek povećava troškove robe i usluga te vodi do više inflacije. Uz već povišenu inflaciju, dodatni energetski input kao što je CBAM može ubrzati ukupnu inflaciju, posebno ako se isti troškovi ne amortizuju kroz reforme ili subvencije. Poskupljenje električne energije je realan i vjerovatan scenarij, posebno za komercijalne potrošače, a inflacija će se vrlo vjerovatno ubrzati zbog prelijevanja energetskih troškova kroz cijeli ekonomski sistem.EU i regionalne institucije jasno signaliziraju da će bez reforme elektroenergetskog sektora i smanjenja emisija, rast cijena energije biti ne samo izgledan nego i vrlo vjerovatno drastičan u sektorima s visokom potrošnjom energije, što će stvoriti pritisak koji će se bar djelomično prenijeti na domaće cijene električne energije i time dodatno podržati inflatorne pritiske.Koliko će to biti jako i kojom brzinom će se odvijati, zavisi od niza faktora.BM: S druge strane, šta donosi integracija bh. tržišta električne energije u evropsko, koja je ultimativni preduslov za izuzeće od CBAM-a – koliko je realna bojazan da se time u potpunosti gubi energetska nezavisnost, koja vodi u nekontrolisana poskupljenja i nestašice električne energije u BiH?BAJRAMOVIĆ: Integracija (berza, spajanje tržišta, jedinstvena pravila balansiranja, jači regulator) donosi pristup likvidnom tržištu, bolju sigurnost snabdijevanja, manju cijenu balansiranja, transparentnost i potencijal za modernizaciju uz podršku EU. Ona je ključni preduslov za izuzeće od CBAM-a, jer omogućava usklađivanje sa EU pravilima i dokazivanje stvarnih emisija umjesto zadatih. Energetska zajednica eksplicitno poručuje da BiH mora ubrzati integraciju radi stabilnosti i modernizacije, a Vijeće ministara je već utvrdilo prijedlog Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, koji je u parlamentu.Integracija tržišta predstavlja spajanje berzi i uspostava mehanizama za određivanje prekograničnih cijena električne energije, pri čemu se prekogranični tokovi energije optimiziraju prema razlici cijena između tržišnih zona i raspoloživim kapacitetima interkonekcija. U takvom sistemu, cijena na domaćem tržištu se više ne formira izolirano, nego u velikoj mjeri kao rezultat regionalne ponude i potražnje, pri čemu algoritam usmjerava energiju iz jeftinijih u skuplje zone sve dok se interkonekcije ne zaguše.EU je jasno postavila da izuzeće od CBAM-a za prekogranični uvoz električne energije može imati samo zemlja koja je regulatorno i tehnički integrisana u EU elektroenergetski okvir. Razlog je jednostavan – bez potpunog usklađivanja, postoji rizik da se CO₂ “prelijeva“ preko granice. Zato EU traži pet ključnih uslova za izuzeće od CBAM-a – transponovanje i praktično implementiranje EU regulative, NOS BiH certificiran po EU modelu “unbundlinga“, uspostavljen funkcionalni operator tržišta (organizirano tržište dan unaprijed, tržište unutar dana, spajanje tržišta sa EU, aukcije prekograničnih kapaciteta), uspostavljen MRV sistem za CO₂ emisije (bez MRV-a, EU ne može znati koliko je CO₂ zapravo ugrađeno u izvezenu električnu energiju), pravila za sprečavanje “indirektnog“ uvoza električne energije iz neusklađenih sistema (kupovina električne energije iz treće zemlje bez ETS-a).Integracija EU-tržišta ne znači automatski “potpuni gubitak“ energetske nezavisnosti ili neizbježne nestašice, ali bez pravih tehničkih i regulatornih mjera može povećati ranjivost na vanjske cijene i kratkoročne šokove. Integracija ne znači gubitak proizvodnih kapaciteta ili kontrole nad njima. To znači da se cijene formiraju tržišno i da se prekogranični tokovi lakše odvijaju. Cijene mogu postati volatilnije i više korelirane sa regionom, ali sigurnost snabdijevanja se generalno povećava kroz bolju interkonekciju, balans i pristup širem tržištu. Mehanizmi zaštite potrošača (tarifna politika, socijalni programi) ostaju nacionalna nadležnost.Rizik poskupljenja i nestašica znatno je veći ako se BiH ne integriše, jer CBAM povećava troškove, smanjuje konkurentnost i može destabilizirati industriju i cijene. Integracija umanjuje te rizike i direktno smanjuje pritisak na cijene.Objava CO2 guši bh. privredu pojavila se prvi puta na Business Magazine.