Entitetske porezne uprave u prvih pet ovogodišnjih mjeseci naplatile su ukupno 5,55 milijardi konvertibilnih maraka javnih prihoda, za oko 520 miliona KM ili 9,37 posto više u odnosu na isti lanjski period.Entitetski prihodiUplate javnih prihoda u periodu januar – maj 2025. godineOd navedenog iznosa, porezni obveznici u Federaciji BiH uplatili su 3.729.506.053 KM javnih prihoda, za 420.010.650 KM ili 12,69 posto više nego u periodu januar – maj 2024. godine.U strukturi javnih prihoda Porezne uprave FBiH za prvih pet mjeseci 2025. godine dominirali su doprinosi za penzijsko-invalidsko (1.427.554.268 KM) i zdravstveno osiguranje (1.014.065.358 KM), koje su slijedili porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica (384.928.906 KM), porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit (349.945.322 KM) te takse i naknade (322.177.519 KM).Pregled poreznih obveznika sa iznosom duga po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada preko 50.000 KM na dan 31.03.2025. godinePrihodi po osnovu doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti dostigli su 118.267.762 KM, dok je poreza na promet nepokretnosti i prava naplaćeno 39.936.585 KM, novčanih kazni 33.606.776 KM, poreza na imovinu, naslijeđe i poklon 29.166.901 KM, članarina 7.940.928 KM, ostalih javnih prihoda 1.385.210 KM, a zaostalih prihoda od ostalih poreza 184.432 KM.Istovremeno, Poreska uprava Republike Srpske je na račun javnih prihoda prikupila 1,82 milijardi maraka, što je za 100,1 milion KM ili šest posto više u odnosu na prvih pet mjeseci 2024. godine.Najveći porezni dužnici u RSNajveća naplata, posmatrano po grupama javnih prihoda, zabilježena je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, kojih je ukupno naplaćeno 1,10 milijardi KM, za 86,3 miliona KM ili devet posto više nego u istom periodu prethodne godine. Po osnovu doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja i Zavod za zapošljavanje prikupljeno je po devet posto više prihoda, dok je po osnovu doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite prikupljeno po osam procenata više.Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 478,9 miliona KM, što je za 3,2 miliona KM ili jedan procenat manje nego u periodu januar – maj 2024. godine. Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak (oko 200 miliona KM ili 24,6 miliona KM više), dok je naplata poreza na dobit smanjena za 31,4 miliona KM, na 260,4 miliona KM, što je posljedica činjenice da su pojedini veći poreski obveznici za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023. godini. Kod ostalih javnih prihoda, naplata za pet mjeseci 2025. godine iznosila je 244,6 miliona KM, za sedam posto više na godišnjem nivou.U FBiH se većina poreznog duga odnosi na koncern Elektroprivreda BiHPo osnovu taksi i naknada prikupljeno je 120,6 miliona KM, za pet procenata više nego u istom prošlogodišnjem periodu, a nastavljen je i rast naplate naknada za priređivanje igara na sreću (14 posto), kazni (10 posto) i koncesionih naknada (dva posto).Porezni dugoviNo, paralelno sa rastom javnih prihoda, rasla su i nenaplaćena potraživanja dvije porezne uprave, koje, samo kada je riječ o neplatišama koji pojedinačno duguju više od 50.000 KM, zbirno dostižu gotovo tri milijarde KM.Nenaplaćena potraživanja, samo kada je riječ o neplatišama koji pojedinačno duguju više od 50.000 KM, u FBiH iznose 2,74 milijarde KM, a u RS oko 250 miliona KMPorezna uprava FBiH od 5.241 obveznika sa dugom po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada većim od 50.000 KM, zaključno sa 31. martom ove godine, potraživala je ukupno 2.741.039.343,47 KM, od čega se na glavnicu odnosi 2.103.042.785,51 KM, a na zatezne kamate 637.996.557,95 KM.Kao i decenijama unazad, većina tog astronomskog duga odnosi se na javne kompanije, prvenstveno rudnike iz sastava koncerna Elektroprivreda BiH, a apsolutni prvak po neplaćanju poreznih obaveza su Rudnici Kreka Tuzla, koji federalnim poreznicima duguju 171.636.089,65 KM (166.003.025,68 KM glavnice i 5.633.063,97 KM kamata).Ubjedljivo najveći porezni dug u RS ima Fabrika cijevi DerventaPrate ih Željeznice FBiH (157.808.771,57 KM duga, od čega 145.001.931,85 KM glavnice i 12.806.839,72 KM kamata), Rudnik mrkog uglja Zenica (dug 143.239.271,98 KM – glavnica 128.530.859,76 KM, kamate 14.708.412,22 KM), Rudnik mrkog uglja Breza (dug 134.728.181,12 KM – glavnica 130.345.493,16 KM, kamate 4.382.687,96 KM), Sveučilišna klinička bolnica Mostar (dug 126.618.117,13 KM – glavnica 115.958.832,80 KM, kamate 10.659.284,33 KM), GRAS Sarajevo (dug 108.390.718,62 KM – glavnica 64.684.515,50 KM, kamate 43.706.203,12 KM), Rudnik mrkog uglja Kakanj (dug 107.321.451,66 KM – glavnica 104.170.429,98 KM, kamate 3.151.021,68 KM), Hidrogradnja Sarajevo u stečaju (dug 66.637.653,55 KM – glavnica 41.998.309,78 KM, kamate 24.639.343,77 KM), Rudnik mrkog uglja Abid Lolić Travnik (dug 52.705.357,09 KM – glavnica 45.367.464,90 KM, kamate 7.337.892,19 KM), a listu dužnika sa glavnicom većom od 25 miliona KM zaključuju Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (dug 38.333.602,71 KM – glavnica 37.665.678,18 KM, kamate 667.924,53 KM) te Agrokomerc Velika Kladuša (dug 37.602.474,43 KM – glavnica 27.013.355,66 KM, kamate 10.589.118,77 KM).Entitetske porezne uprave u periodu januar – maj 2025. naplatile su ukupno 5,55 milijardi konvertibilnih maraka javnih prihoda, za oko 520 miliona KM ili 9,37 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji periodListu najvećih dužnika prema Poreskoj upravi RS, koji zajedno duguju oko 250 miliona KM, predvodi UNIS – fabrika cijevi Derventa u stečaju, sa neizmirenih 16.180.481,48 KM, a sa poreznim dugovima većim od pet miliona KM slijede Dobojputevi u stečaju (11.700.832,39 KM), Niskogradnja Laktaši (11.637.971,31 KM), Kosmos Banja Luka (9.617.377,44 KM), Jelšingrad Livar Banja Luka (7.229.806,69 KM), Farmland Nova Topola u stečaju (7.056.812,99 KM), Nova forma Doboj (5.392.052,56 KM) te Rudnik olova i cinka Sase u stečaju (5.070.756,81 KM)…Refleksije “minimalca“Suprotno najavama brojnih ekonomskih stručnjaka i onih koji se tako predstavljaju, da će povećanje federalnog “minimalca“ na 1.000 KM uzrokovati masovne otkaze i gašenje preduzeća, prema podacima entitetske Porezne uprave broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH na dan 31. maj 2025. iznosio je 133.593, za 3.809 ili 2,93 posto više nego godinu ranije, kada ih je bilo 129.784, dok je broj zaposlenih, prema prebivalištu zaposlenika, istovremeno povećan za 1.516 ili 0,29 posto, sa 544.613 na 546.129.Rast prometa u FBiHKada je riječ o efektima uvođenja neradne nedjelje za federalne trgovine, prema službenim podacima Porezne uprave FBiH na dan 31. maj 2025. na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 107.199 fiskalnih uređaja, putem kojih je u maju evidentiran ukupan promet u iznosu od 5.993.394.291,49 KM.“U odnosu na 31. maj 2024. broj fiskalnih uređaja je veći za 4.832, a evidentirani promet u maju 2025. je veći u odnosu na maj prethodne godine za 164.708.250,59 KM.Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u maju 2025. je Ilidža, na čijem području je evidentiran ukupan promet od 490.363.826,30 KM“, preciziraju iz Porezne uprave FBiH.Ukupno evidentirani promet u FBiH u prvih pet mjeseci 2025. godine dostigao je 28.477.186.118,18 KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 26.521.174.307,92 KM.Objava Privatnici ne mogu naplaćati poreza koliko ih javni sektor može utajiti pojavila se prvi puta na Business Magazine.