Piše Armin ZebaPrema izboru Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH, najznačajniji strani investitori u 2025. godini bili su kineski PowerChina Resources Ltd. i China National Technical Import & Export Corporation (Vjetroelektrana Ivovik d.o.o. Sarajevo), turski Medicana Health Group (Medicana Sarajevo), austrijski Joma Kunststofftechnik GmbH (Joma Packaging d.o.o. Kreševo), srbijanski Hemofarm a.d. Vršac (Hemofarm d.o.o. Banja Luka), poljski LPP S.A. (LPP d.o.o. Banja Luka), austrijski ELIN Motoren GmbH (ELIN Motors Bosnia d.o.o. Živinice), belgijski Krautz – Temax (Temax BH d.o.o. Orašje, Nita Trans d.o.o. Brčko, Temax Tech d.o.o. Brčko), švicarski Daccomet AG (Standard d.o.o. Prnjavor), američki Concentrix Corporation (Concentrix BH d.o.o. Sarajevo) i italijanski Lattonedil S.p.a. (Lattonedil BiH d.o.o. Gradiška), te fizička lica Hajriz Brčvak iz Crne Gore (BH Holding d.o.o. Sarajevo) i Giuseppe Franchi iz Italije (Bosancar d.o.o. Bosanska Krupa, Bosankar d.o.o. Prijedor), koji su do sada zbirno uložili 530 miliona KM, a u Bosni i Hercegovini zapošljavaju ukupno 2.561 radnika.(Ne)povoljna strukturaS obzirom na strukturu njihovih ulaganja, djeluje da posljednja FIPA lista najznačajnijih stranih investitora predstavlja iskorak u odnosu na prethodne, u smislu činjenice da se na njoj nalazi i nekoliko nosilaca greenfield investicija, koje su tokom proteklih godina, pa i decenija, bile prilično rijetke. Koliko je taj utisak osnovan i kakva je opća ocjena FIPA-e o razvoju investicijskog ambijenta u BiH, odnosno rastu ili padu zainteresovanosti potencijalnih stanih ulagača za investiranje u BiH, iz te agencije objašnjavaju u prvom redu ukazujući da “broj greenfield investicija nema trend stalnog rasta i riječ je o relativno ograničenom broju takvih projekata, koji sami po sebi još ne znače strukturni preokret, već prije predstavljaju pojedinačne, ali ohrabrujuće primjere, nego stabilan i masovan trend”.“To ukazuje na činjenicu da, uprkos brojnim ograničenjima, BiH nije izvan investicijskih tokova i da određeni investitori prepoznaju njene komparativne prednosti – geografski položaj, konkurentne troškove rada, dostupnost proizvodnih lokacija i iskustvo radne snage u prerađivačkim djelatnostima, ali sve je to nedovoljno za značajniji investicijski zamah.Visok udio zadržanih zarada znači da strani investitori koji već posluju u BiH ostvaruju profit i odlučuju ga ponovo ulagati u zemlji, što predstavlja snažan signalPostoji rast interesovanja za određene sektore (energetika, prerađivačka industrija, ICT, logistika), povećan broj inicijalnih upita i istraživačkih kontakata, veća spremnost postojećih investitora da šire poslovanje… Međutim, odluke o novim ulaganjima se i dalje donose sporije nego u konkurentskim zemljama regiona, a dio potencijalnih investitora zadržava rezervu zbog složenog administrativnog sistema, nedovoljne regulatorne predvidivosti, političkih rizika koji utiču na percepciju zemlje…”, realno dijagnosticiraju stanje iz FIPA-e u izjavi za Business Magazine.Nagrađene su kompanije koje godinama uspješno posluju u BiH, ističu iz FIPA-eS druge strane, komentirajući općenitu strukturu direktnih stranih investicija u BiH, u kojoj već godinama dominiraju zadržane zarade, dok su vlasnički udjeli praktično na nivou statističke greške, na pitanja o osnovnim uzrocima takvog trenda i nivou optimizma u vezi sa njegovim eventualnim skorim preokretom, iz FIPA-e odgovaraju uz podsjećanje da “činjenica je da zadržane zarade čine većinu direktnih stranih investicija u BiH, ali to je komponenta koja je značajna i u globalnim direktnim okvirima, naročito u periodima koji su izazovni za investiranje”.“Za BiH u prethodne dvije godine je registrovano smanjenje direktnih stranih investicija, ali, uz povećanje komponente vlasničkih udjela, zadržane zarade su ostale najznačajnija komponenta, a smanjenje se odnosilo na ostali kapital. FIPA tu strukturu ne posmatra isključivo negativno. Visok udio zadržanih zarada znači da strani investitori koji već posluju u BiH ostvaruju profit i odlučuju ga ponovo ulagati u zemlji, što predstavlja snažan signal stabilnosti poslovanja, konkurentnosti radne snage i održivosti projekata. To je pokazatelj da BiH ima kompanije koje su integrisane u međunarodne lance vrijednosti i koje uspješno posluju i šire kapacitete.Međutim, činjenica da su nova vlasnička ulaganja i dalje niska ukazuje da BiH nedovoljno brzo privlači nove strane investitore, posebno velike strateške investitore koji bi otvorili potpuno nove proizvodne i tehnološke kapacitete”, rezimiraju iz FIPA-e.Fokusirajući se na listu “najjačih” prošlogodišnjih stranih investitora, iz FIPA-e izražavaju neslaganje sa novinarskom konstatacijom da su na njoj uglavnom imena nepoznata široj bosanskohercehovačkoj javnosti, uz opasku da je riječ o “uspješnim kompanijama koje posluju dugi niz godina u BiH”, čiji visok investicijski rejting ilustriraju prezentacijom konkretnih pokazatelja njihovog angažmana u našoj zemlji.“Broj greenfield investicija nema trend stalnog rasta i same po sebi još ne znače strukturni preokret, već prije predstavljaju pojedinačne, ali ohrabrujuće primjere, nego stabilan i masovan trend”Izborni kriteriji“U slučaju Vjetroelektrane Ivovik, procijenjena ukupna investicija iznosi više od 260 miliona KM, od čega je u 2024./25. godini investirano skoro 30 miliona KM, uz zapošljavanje 13 osoba.Medicana do sada ima 210 zaposlenih, a investirano je (u 2024. i 2025.) više od 16 miliona KM.Poljski LPP prednjači po broju zaposlenih bh. radnikaJoma Packaging, koja proizvodi plastičnu ambalažu i 90 posto je orijentisana na izvoz, do sada je investirala 36 miliona KM i ima 94 radnika.Hemofarm je u proizvodnju farmaceutskih proizvoda u BiH do sada uložio 105,5 miliona KM, od čega 8,5 miliona KM u 2024/2025. godini, a u istom periodu je primio 18 novih od ukupno 298 zaposlenih radnika.U LPP lanac maloprodajnih trgovina odjećom do sada su investirana 138,4 miliona KM, (u 2024/25. više od 52 miliona KM), uz ukupno 684 zaposlena (u 2024. zaposleno 295, a u 2025. godini 168 novih radnika).U stopostotno orijentisanu proizvodnju elektromotora i generatora, Elin Motors Bosnia, sa ukupno 170 zaposlenih, uložio je oko 20 miliona KM, a planira reinvesticiju u narednom periodu.U tri Temax izvozno orijentisane kompanije za cestovni prijevoz robe, proizvodnju izolacione termoambalaže od plastičnih masa i stirodura, te CNC obradni centar i industrijsku štampariju, sa ukupno 120 zaposlenih (38 novozaposlenih u 2024/25., do sada je investirano više od 50 miliona KM, uz novo ulaganje više od 10 miliona KM u Distriktu Brčko Distriktu i osnivanje firme Temax Tech, te reinvesticiju u Orašju od 15 miliona KM (nova proizvodna zgrada).U Standard, izvozno orijentisnu kompaniju za proizvodnju namještaja, do sada su investirana 22,4 miliona KM (u 2024/25. više od 1,7 miliona KM). Ukupno imaju 252 zaposlena, od kojih 29 novozaposlenih u 2024/25. godini.Prošlogodišnjih 12 najznačajnijih stranih investitora u BiH zbirno su uložili 530 miliona KM, a u našoj zemlji zapošljavaju ukupno 2.561 radnikaConcentrix, globalni lider u oblasti tehnologije i usluga, koji podržava neke od najpoznatijih svjetskih brendova, a u više od 70 zemalja zapošljava oko 440.000 ljudi, u BiH ima ukupno 280 novozaposlenih i planira širenje.BH Holding, grupacija sa 12 društava i tri podružnice, koja posluje u više djelatnosti – IT, komunalne usluge, proizvodnja, nekretnine, u periodu 2017. – 2025. investirala je više od 12 miliona KM u nekretnine i šest miliona KM u opremu, a ukupno ima više od 300 radnika, od kojih je 150 primljeno u 2024/25. godini.U Lattonedil BiH, koji proizvodi termoizolacione panele, a zapošljava ukupno 53 osobe (devet novozaposlenih u 2024/25.), do sada je uložen 18,1 milion KM, od čega se više od 0,9 miliona KM odnosi na investicije u 2024/2025. godini.Bosancar, stopostotno izvozno orijentisani proizvođač karoserija za motorna vozila, prikolice i poluprikolice, investicija je vrijedna više od 50 miliona KM (u 2024. reinvestirano više od 3,7 miliona KM, a u 2025. 2,3 miliona KM), sa ukupno 187 zaposlenih, od čega 16 u 2025. godini”, nabrajaju iz FIPA-e.Na insistiranje da unatoč navedenim parametrima ostaje utisak da metodologija izbora najvećih investitora ima određenih manjkavosti, na šta, između ostalog, ukazuje i primjer Vjetroelektrane Ivovik, koja se našla među laureatima iako se radi o investiciji praktično realiziranoj još 2024. godine, iz FIPA-e potcrtavaju da “osnovni kriteriji za izbor najznačajnijih kompanija su visina ulaganja, broj zaposlenih, sektorski značaj, utjecaj na lokalnu zajednicu i stepen realizacije projekta”.Vjetroelektrana Ivovik je finansijski najveća strana investicija“Komisija, koju sačinjavaju predstavnici FIPA-e, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vijeća stranih investitora u BiH, u okviru godišnjih nominacija također vodi računa i o teritorijalnoj zastupljenosti projekata sa različitih područja BiH”, napominju iz FIPA-e, uz opasku da je “kompanija Ivovik dobila priznanje za 2025. jer je i tokom prošle godine reinvestirala”.Strateški pravci“Ovogodišnje aktivnosti FIPA-e bit će fokusirane na iskorak u strukturi stranih ulaganja, s jasnim ciljem da se, uz zadržavanje postojećih investitora, značajnije poveća priliv novog kapitala – posebno kroz greenfield i veće brownfield projekte.FIPA prelazi sa opšte promocije na ciljanu investicijsku aktivnost, sa fokusom na sektore u kojima BiH ima realne i mjerljive komparativne prednosti – energetiku i obnovljive izvore energije, prerađivačku i industriju dobavljača (automotive, metal, elektro), ICT te poljoprivredu i prehrambeni sektor. Za svaki od ovih sektora razvijaju se konkretni investicijski projekti, prilagođeni potrebama potencijalnih investitora.Također će poseban naglasak biti stavljen na identifikaciju i promociju greenfield lokacija sa riješenim imovinsko-pravnim odnosima, infrastrukturom i jasnim regulatornim okvirom.Cilj je da investitoru ponudimo konkretnu, pripremljenu investicijsku priliku, a ne samo opšti potencijal zemlje”, preciziraju iz FIPA-e glavne strateške odrednice svojih ovogodišnjih aktivnosti usmjerenih na jači priliv kapitala novih stranih investitora, odnosno poboljšanje strukture stranih ulaganja u smislu intenziviranja investiranja u odnosu na reinvestiranje.Objava Investicijski zamah BiH još na dugom štapu pojavila se prvi puta na Business Magazine.