Piše Armin ZebaPrema podacima državne Agencije za statistiku, prikupljene količine kravljeg mlijeka u Bosni i Hercegovini posljednjih godina su u konstantnom porastu – u 2022. iznosile su 259.524 tone, godinu kasnije 260.763 KM, da bi u 2024. bile povećane na 277.812 KM. Posljednji dostupni statistički pokazatelji, koji se odnose na lanjski oktobar, tokom kojeg je prikupljeno 25.199 tona mlijeka, znatno više od 23.156 tona mjesečnog prosjeka iz 2024., odnosno 21.685 tona iz 2023. i 21.035 tona iz 2022., ukazuju da je taj uzlazni trend nastavljen i u prošloj godini.Slično se kreće i vanjskotrgovinska krivulja bosanskohercegovačke mliječne industrije – prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina povećan je sa količine od 67,01 milion kilograma i vrijednosti od 112,92 miliona KM iz 2022. na 71,72 miliona tona i 144,56 miliona KM u 2025. godini, dok je uvoz, unatoč količinskom padu sa 55,17 na 49,07 miliona tona, istovremeno u novčanom iznosu ojačao sa 223,21 na 252,33 miliona KM.Okidač je bila prvo najava, a nakon toga i provođenje namjere Mlijekoprodukta da snizi otkupne cijene mlijeka za 0,05 KM, a otkupne količine za 10 postoZvanična statistika kaže i da je u posmatranom periodu porasla i prosječna otkupna cijena mlijeka i to sa 60 na 90 feninga po litru, dok je prosječna maloprodajna cijena litra mlijeka od januara 2022. do decembra 2025. povećana sa 1,5 na 2,2 KM po litru.Ugrožen opstanakNa osnovu navedenih statističkih podataka, dalo bi se zaključiti da se u domaćem mljekarstvu stvari odvijaju normalnim tokom, usklađenim sa realnim proizvodnim potencijalima i tržišnim potrebama, kao i globalnim kretanjima na mliječnom tržištu, što sugerira i činjenica da već duže vrijeme nijedna od zainteresiranih strana – ni primarni proizvođači, ni prerađivači, ni trgovci, a ni krajnji potrošači, nije ozbiljnije žalila na aktuelno stanje. No, preokret u tom kontekstu uslijedio je početkom ove godine, kada je jedan od najvećih domaćih otkupljivača sirovog mlijeka – dubički Mlijekoprodukt, odlučio reducirati otkupne količine i cijene, što je izazvalo za sada još relativno tihi bunt farmera iz Republike Srpske, koji se, između ostalog, manifestirao protestnim vožnjama traktorima kojima je na simboličnan način upozoreno na težak položaj primarnih proizvođača i brojne probleme u mljekarskom sektoru koji su isplivali na površinu nakon novogodišnjeg udara na njihovu egzistenciju.Mljekari iz RS imaju jasne zahtjeve“Mirna vožnja traktorima u osam opština i gradova je posljedica više različitih činilaca koji su pogodili mljekarstvo u RS.Svakako, okidač je bila prvo najava, a nakon toga i početak provođenja namjere Mlijekoprodukta da snizi otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka za 0,05 KM i smanji otkupne količine za 10 posto, a evo imamo informacije sa terena da je to u nekim slučajevima i 20 posto.U RS je sada otkupna cijena mlijeka oko 0,88 KM, a u Evropskoj uniji je prosjek oko 1,00 KM. Dodatno treba naglasiti da su mljekari u RS već godinama u podređenom položaju kada je u pitanju iznos podrške u odnosu na mljekare u Federaciji BiH i Srbiji, a u suštini, riječ je o zajedničkom tržištu unutar Bosne i Hercegovine, odnosno CEFTA-e (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) .Premija za mlijeko u RS je samo 66 posto od one u FBiH, a nakon godina takve razlike ishod na terenu je ugroženost održivosti naših gazdinstava”, ističu iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS u izjavi za Business Magazine, uz opasku da “tu su svakako i drugi problemi sa kojima se poljoprivrednici suočavaju, poput stalnih nestanaka električne energije po selima, loših puteva te stalnog otvaranja tržišta BiH za sve i svašta iz svakog dijela svijeta”.Mljekari iz RS upozoravaju na prijeteći problem u vidu nedavno potpisanog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Mercosura, koji bi mogao dodatno pojačati ionako preveliki uvoz mlijekaU svjetlu smanjenjem otkupnih cijena i količina dodatno ugroženog statusa primarnih proizvođača mlijeka, iz Udruženja izražavaju apsolutno nezadovoljstvo angažmanom nadležnih institucija u borbi za opstanak mliječnih farmi u RS putem ogovarajućih sistemskih mjera podrške. Konstatirajući da premije nisu stimulativne i da su daleko od realnih potreba poljoprivrednika, “jer su inflacija i ekonomsko okruženje davno pregazili sadašanja izdvajanja za poljoprivredu u RS”, pritom ukazuju na srbijanski primjer kao potokaz kako treba djelovati na tom planu.“Od početka aktuelne mliječne krize, koja je prouzrokovana stalnim trgovinskim ratovima EU sa Kinom, Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom i inim, Srbija je imala nekoliko tematskih sjednica Vlade, a resorni državni ministar je u stalnom kontaktu sa poljoprivrednicima. Sa druge strane, od naših predstavnika vlesti niko se nije oglasio po ovom pitanju i priznao problem do izlaska ljudi na ulice.Na kraju je ministrica poljoprivrede RS Anđelka Kuzmić upoznala javnost sa poteškoćama sa kojima smo se susreli i rekla da se mora naći način da se pomogne ovom sektoru”, povlače paralelu iz Udruženja, upozoravajući na još jedan prijeteći problem, koji nadležne institucije u našoj zemlji potpuno ignoriraju iako bi mogao do kraja zakomplicirati situaciju na domaćem mliječnom tržištu – nedavno potpisani sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Mercosura (Južnoameričko zajedničko tržište).“Šta ćemo kada se višak južnoameričkih proizvoda, nakon što krene njihov masovan uvoz u EU, prelije u BiH? Da li iko o tome razmišlja?Moramo svi kao građani da se zapitamo, koga mi to iz naših poreza plaćamo u ovom zajedničkom ‘preduzeću’, a to su entiteti i bosanskohercegovačke institucije. Da li naši predstavnici u tom ‘preduzeću’ rade domaćinski? Da li usluge koje nam pružaju olakšavaju život i unapređuju kvalitet građanima BiH? Da li prate šta se dešava u okruženju, u svijetu i kako te pojave mogu uticati na naše tržište, na život i rad naših ljudi? Da li imamo ikakve alate da zaštitimo našu privredu od toga”, rezignirano se pitaju u Udruženju.Da ne bi ostalo prostora ni za kakve nedoumice u vezi sa stanjem u mljekarstvu RS, koje suštinski važi i za državu u cjelini, iz Udruženja prezentiraju i egzaktne podatke koje su proslijedili resornom entitetskom ministarstvu i drugim relkvantnim institucijama s ciljem ukazivanja na nezavidnu konkurentosti domaćih mljekara, uz nadu da će ih “razmotriti i donijeti odgovarajuće mjere po ovom pitanju”.“Za farmu sa 50 muznih krava, ukupne godišnje premije za mlijeko u RS iznose 70.000 KM, u FBiH između 112.500 i 142.500 KM, a u Srbiji 80.000 KM.Ako se tome dodaju podsticaji po kravi (u RS ukupno 16.500 KM, a u Srbiji 46.000 KM godišnje) te oduzmu troškovi za obavezne mjere (u RS ukupno 3.250, u FBiH 750 KM godišnje), donijemo neto efekte od 83.250 KM u RS, 111.750 – 141.750 KM u FBiH i 126.000 KM u Srbiji.Dakle, farmer sa 50 muznih krava u RS za godinu dana izgubi vrijednost šest do 12 junica, tokom dvije-tri godine jednog novog traktora, a u najgorem scenariju – cijelu godišnju premiju za mlijeko.Ako tome dodamo i prošlogodišnja ograničenja za kapitalne investicije, što će se vjerovatno preliti i u 2026. godinu, jasno je da je situacija kritična”, sumiraju iz Udruženja.Na pitanja o glavnim faktorima potcjenjivanja rada domaćih mljekara kroz hronično niske otkupne cijene, ali i eventualno pretjeranoj liberalizaciji unutrašnjeg tržišta koja te cijene čini podložnom uticaju nelojalne konkurencije,iz Udruženja akcentiraju brojne nedosljednosti u konceptu vanjskotrgovniske razmjene BiH, prvenstveno kada je riječ o odnosima sa EU.Dvostruki standardi“Naravno da smo se previše liberalizovali! Mi smo još 2008. godine potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je u tom momentu sastavljen na osnovu aktuelnih dešavanja u poljoprivredi. U međuvremenu se mnogo toga izmijenilo i kod nas i u EU. Šta znači uopšte za nas Mercosur? Mi smo imali sporazum o razmjeni roba između BiH i EU, a sada se treća strana, barem uticajem, uključuje na naše tržište ne pitajući nas!?SSP mora da se prilagodi aktuelnom stanju! Nekada su poljoprivrednici imali želju da uđu u EU. Danas zaziru. Vide šta se desilo sa poljoprivredom u Hrvatskoj. Vidimo svakodnevne proteste (ne mirne vožnje) širom EU! Vidimo zasipanje državnih institucija osokom, balegom, blokade puteva…Nedavno smo bili na jednom širem sastanku kod kolega u Hrvatskoj, kojem su prisustvovali i predstavnici hrvatskog Sabora te Ministarstva poljoprivrede. Jedan od komenatara poljoprivrednika na panel diskusijama je bio sljedeći: “Nekada, kad bismo čuli da se donosi neki propis koji nam ne odgovara, sjeli bismo u auto i došli u Zagreb da to raspravimo – sada, kad se nešto donese u Briselu, mi to i ne znamo”, obrazlažu iz Udruženja svoj utisak o upitnim evropskim aršinima EU, primjećujući da je bh. poljoprivrednicima iz tog smjera stigla tek minimalna podrška u vidu dvadesetak miliona eura tokom pet godina provođenja projekta EU4Agri, “od čega nije sve došlo za poljoprivredu, nego za različite igrarije, a u međuvremenu su nam s te strane uvezene milijardama maraka plaćene količine njihove hrane”.Ništa manje u Udruženju nisu kritični ni prema domaćim kreatorima vanjskotrgovinske politike i tržišnim regulatorima, a imaju šta reći o manjku svijesti bh. potrošača o nužnosti preferiranja lokalnih u odnosu na uvozne proizvode. “Mi smo sa izvozom mlijeka kaskali godinama, a naše meso je zaglavljeno u vremenu i prostoru, kao i Kancelarija za veterinarstvo BiH, koja je odgovorna za rješavanja pitanja izvoza mesa.Dodatno, naši ljudi, vjerovatno pod uticajem izlaska iz komunističkog bloka, halapljivo su pohrlili prema svemu s te druge strane i zaboravili naše proizvode. Ta podrška sada raste, ali su još uvijek ljudi nedovoljno svjesni značaja kupovine domaćeg, jer ako ostanemo bez svih svojih proizvoda, ako budemo zavisni od uvoza, onda nas neće biti ni kao naroda!Zar smo spremni da se, samo kada je riječ o mljekarstvu, odreknemo svega onoga što su generacije prije nas gradile – livanjskog sira, janjskog kajmaka, janjske pletenice, vlašićkoj i travničkog sira, zarice, hercegovačkog sira iz mješine, kalendarovačkog sira, gatačkog kajmaka, romanijskog skorupa, mladog sira, petrovačke base i sirca, krajiškog sira…? Koja zemlja ima tu raznovrsnost? Malo koja! Jesmo li sprmeni da izgubimo to? I zarad čega – za rad bezukusnog paradajza?A uvoz nas ubi – uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda vijedan 255 miliona KM, a izvoz 146 miliona KM”, rezimiraju iz Udruženja, u kojem su posebno ogorčeni neradom državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, čiji Odsjek za vanjskotrgovinsku politiku i kontrolu i zaštitne mjere ironično karakteriziraju kao kandidata za Guinnessovu knjigu rekorda “kao odjeljenje koje je zaduženo za zaštitu domaće proizvodnje u nekoj državi, a koje najduže od svog osnivanja nije preduzelo niti jednu mjeru”. “Kada pogledamo statistiku uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina, vidimo nešto zanimljivo – prosjek cijene uvezenih proizvoda je pet, a ovih što smo izvezli dvije KM po kilogramu.Ako obratimo pažnju na cijene uvezenog sira, vidjet ćemo da je ona prosječno 9,3 KM/kg, a u decembru 2025. još niža – 8,15 KM/kg. Taj sir je morao biti proizveden od mlijeka koje je ranije namuženo, vjerovatno je riječ barem o oktobru, kada je otkupna cijena mlijeka u EU, prema zvaničnim podacima, bila 0,53 eura.Ako za kilogram solidnog sira srednjeg kvaliteta trebamo barem osam litara mlijeka, po cijeni od 0,53 eura, to je ukupno 4,24 eura. Uzmemo li u obzir strukturu proizvodnje – mliijeko 4,24 eura, radna snaga od 0,95 do 1,10 eura, energija od 0,45 do 0,60 eura, pakovanje od 0,20 do 0,30 eura, distribucija 0,40 do 0,50 eura, ukupan proizvodni trošak iznosi približno 6,5 do sedam eura po kilogramu sira, bez uračunate zarade prerađivača, a on se u BiH uvozi ispod cijene od pet eura. Kako je to moguće? Gdje je samo transport u hladnom režimu do BiH?E, sada treba ispitati da li tu ima dampinga. Ko to može? Imamo u Ministarstvu Odsjek za spoljnotrgovinsku politiku i kontrolu i zaštitne mjere. Da li će oni nešto preduzeti? Naravno da ne”, elaboriraju svoj stav iz Udruženja, koji novinarsku zbunjenost činjenicom da otkupne cijene mlijeka godinama stagniraju, a sada i padaju, dok maloprodajne kontinuirano rastu, komentiraju jednostavnom porukom da istražni organi mogu dati odgovor na pitanje ko tu ustvari ”ubire kajmak“.Udruženje mljekara RS predlaže otkupnu cijenu od 0,95 KM po litru mlijeka, uz premiju od 33 feninga te 50 litara regersiranog dizela po grlu i podršku po kravi od minimalno 500 KM“Da li će oni to uspjeti istražiti – definivno ne!Mi bismo s tim u vezi samo poručili kupcima da BiH ima najniže oktupne cijene svježeg sirovog mlijeka i da ne ‘udaraju’ po mljekarima. Nismo mi krivi”, potcrtavaju iz Udruženja.Što se, pak, tiče visine otkupnih cijena, ali i premija, koje bi odgovarale stvarnim potrebama primarnih proizvođača, u Udruženja barataju vrlo preciznim brojevima, koji ne uključuju samo ta dva, nego i sve ostale finansijske parametre koje utiču na rentabilnost proizvodnje.Bh. tržište uskoro bi moglo biti zasuto EU viškom južnoameričkog mlijeka“Otkupna cijena za sve proizvođače ne bi smjela biti niža od 0,95 KM.Uz to, premija od 0,33 KM po litru mlijeka, 50 litara regersiranog dizela po grlu, podrška po kravi od minimalno 500 KM te preusmjeravanje troškova obaveznih mjera na resorno entitetsko ministarstvo, što u cjelini zahtijeva budžet od 270 miliona KM u 2026. godini, sa tendencijom povećanja”, preciziraju iz Udruženja, sugerirajući da je ujedno nužna i aktivacija nadležnih institucija na nivou BiH s ciljem sprečavanja nekontroliranog uvoza, jer “ovi ‘gore’ moraju stati na granice i zaštiti ovu državu i njene građane”.Evropska praksaPrema raspoložvim podacima Eurostata, u Evropskoj uniji procječna otkupna cijena mlijeka je 0,53 eura, a maloprodajna 1,20 eura po litru.U većini EU zemalja primarni proizvođači mlijeka dobivaju državnu podršku u vidu 250 eura po hektaru poljoprivrednog zemljišta godišnje, 150 eura po muznoj kravi, te prosječno 13 (od osam do 18) eurocenti po litri mlijeka, uz eventualnih dodatnih 100 eura po grlu za stimulaciju ekološke proizvodnje…Federalna obećanjaUvidjevši da je vrag odnio šalu i da bi nezadovoljni farmeri uskoro mogli zakucati i na njihova vrata, iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pokušali su preventivno djelovati najavom da “za 2026. godinu Ministarstvo planira povećanje novčane podrške fizičkim licima koja proizvode mlijeko na svojim poljoprivrednim gazdinstvima”.“Nakon završetka procesa usvajanja Budžeta u Parlamentu Federacije BiH, predviđeno je da se, u okviru Programa utroška sredstava namijenjenih za poljoprivredu, predloži povećanje izdvajanja za otkupljeno mlijeko, na način da se postojeći iznos od 0,40 KM poveća na 0,42 KM, čime će fizička lica biti izjednačena sa pravnim licima”, obećavaju iz Ministarstva, uz poruku da će “i dalje pratiti tržište mlijeka, podržavati mljekare i osigurati da domaći proizvodi imaju stabilnu cijenu i tržište”.Objava Ko kupi kajmak sa otkupnih cijena mlijeka pojavila se prvi puta na Business Magazine.