Piše Armin ZebaNa svojoj posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici, srbijanska Vlada usvojila je Uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti za ekonomiju Republike Srbije, čiji planirani period primjene je od 1. januara do 30. juna 2026. godine.Navedenom Uredbom ograničen je uvoz portland cementa te toplo i hladno valjanih proizvoda od željeza i čelika, toplo valjane žice u koturu, te rebrastog betonskog čelika u koturu i u šipkama. Ograničenjem su definirane i tarifne kvote, podijeljene na pet podkvota, koje za portland cement iznose ukupno 250.350 tona, za toplo valjane proizvode 44.706 tona, za hladno valjane proizvode 7.167 tona, za rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu 67.851 tona, a za rebrasti betonski čelik 51.020 tona.Kvote i podkvoteIzvoz bh. rebrastog betonskog čelika i toplo valjane žice u koturu ograničen je na kvartalnih 22.605 i polugodišnjih 45.211 tona, a rebrastog betonskog čelika u šipkama na 14.023 i 28.046 tona, dok se za količine preko tih plaća carina od 50 posto“Radi očuvanja tradicionalnih tokova trgovine, sprečavanja poremećaja na tržištu i očuvanju ekonomske stabilnosti, svaka podkvota se dijeli na individualne kvote opredijeljene prema državi (carinskoj teritoriji) koja ima izražen interes za snabdijevanje tržišta, pri čemu je obim svake individualne kvote srazmjeran udjelu u ukupnom uvozu posmatranih proizvoda u periodu 2020. – 2024. godina, odnosno posljednjih pet godina za koje su dostupni cjeloviti podaci.S ciljem ravnomjernog snabdijevanja tržišta tokom posmatranog perioda, svaka individualna kvota se dijeli na kvartalne podkvote, odnosno određeni su kvartalni maksimumi za period od 1. januara do 31. marta, odnosno od 1. januara do 30. juna 2026. godine. Kvartalni maksimum je utvrđen da bi bilo omogućeno prelivanje kvote ukoliko se ne ispuni u prvom kvartalu”, precizira se u Vladinom obrazloženju Uredbe, kojom je određeno da se na uvoz količina predmetnih proizvoda iznad propisanih kvota i podkvota obračunava dodatna carina od 50 posto.Kada je riječ o efektima novouvedene vanjskotrgovinske barijere na Bosnu i Hercegovinu, oni se manifestiraju ograničenjem izvoza u Srbiju rebrastog betonskog čelika i toplo valjane žice u koturu na kvartalnih 22.605 tona i polugodišnjih 45.211 tona, te rebrastog betonskog čelika u šipkama na 14.023 (prvi kvartal) i 28.046 tona (do 30. juna). Dok nadležne bosanskohercegovačke institucije na državnom i entitetskom nivou, prezauzeti “kopanjem rovova” za predizbornu kampanju, apsolutno ignoriraju ovaj potencijalno vrlo veliki problem za domaću izvozno orijentiranu metalsku industriju, iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH upozoravaju da je, u najmanju ruku, nužna revizija kvota dodijeljenih našoj zemlji, “jer trenutnim kvartalnim obračunom kvote za 2026. godinu lako može doći do prekoračenja kvota već u prvom kvartalu”.Kvote za željezne i čelične proizvode iz BiH su znatno niže od realnihPojašnjavajući pritom da Uredba pogađa prvenstveno Novu željezaru Zenica, “ali se odnosi i na količine njihovih proizvoda plasiranih u Srbiju plasirane posredno, putem kupaca iz BiH (Komerc Mali, FeroKeš, Zo-Ži…) koji Željezarinu robu dalje prerađuju, distribuiraju ili ugrađuju u projekte na srbijanskoj teritoriji”, iz VTK u prilog tvrdnji o neadekvatnosti kvota prezentiraju uporedne statističke pokazatelje prema kojima su one, u slučaju rebrastog betonskog čelika i toplo valjane žice u koturu, prošle godine premašene za 34 posto u prvom kvartalu i za 15 posto na polugodišnjem nivou, a još drastičniji je primjer rebrastog betonskog čelika u šipkama, čiji je lanjski kvartalni izvozni premašaj dostigao 45, a šestomjesečni 35 posto.“Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir sljedeći parametri – kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH.Također, donošenje Uredbe kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju poslovne godine predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa kompanijama na tržištu Srbije”, primjećuju iz VTK, uzaludno apelirajući na državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da s ciljem korekcije kvota hitno reaguje prema nadležnim srbijanskim institucijama.Izvoz iz BiH u Srbiju – količinski prikaz (t) i poređenje sa kvotamaTabela raspodjele kvoteUkazujući na obim i kompleksnost problema, iz VTK se posebno osvrću na uveliko prisutnu praksu zadržavanja bh. kamiona na graničnim prelazima prema Srbiji, koje, kako ističu, trenutno predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz BiH.Granične blokadeBh. kvote za rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu lani su premašene za 34 posto u prvom kvartalu i za 15 posto na polugodišnjem nivou, a za rebrasti betonski čelik u šipkama kvartalno za 45, a šestomjesečno za 35 posto“Naime, od naših izvoznika informisani smo da se, osim sa problemom kvota, već u prvim danima 2026. suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici, uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije.Posljedice tih zadržavanja su već mjerljive i ozbiljne – direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera…”, napominju iz VTK u izjavi za Business Magazine, koji zbog pobrojanih evidentnih kršenja Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, odnosno “zbog ekonomskih reperkusija efekata Uredbe na slobodan, bescarinski protok roba”, neophodnom smatraju i reakciju nadležnih CEFTA organa. Međutim, s tim u vezi baš i ne iskazuju optimizam, jer “u zadnjih nekoliko godina CEFTA strukture demonstrirale su određenu vrstu tromosti za rješavanje brzih pitanja te se uvijek težilo bilateralnom rješavanju eventualnih sporova”.Ko prvi djevojci…Vlada Srbije ne želi pojašnjavati svoju odlukuUredbom je definirano da se raspodjela tarifnih kvota i podkvota vrši metodom zasnovanom na hronološkom redoslijedu vremena prihvatanja odgovarajuće deklaracije za stavljanje robe u slobodan promet, na način, kako se doslovno navodi: “Prvi došao, prvi uslužen”.Zašto je odabran baš taj, koncept svojevrsnog utrkivanja potencijalnih izvoznika, čime je uopće motivisano uvođenje privremenih mjera ograničavanja uvoza, koje je u koliziji sa CEFTA sporazumom, ali i upitne svrhe u smislu zaštite srbijanskih proizvođača, te koliko ima prostora za korekciju sadržaja i rokova važenja Uredbe, prvenstveno kada je riječ o kvotama za BiH, pitanja su na koja iz Vlade Srbije nisu željeli odgovoriti.Objava Srbija objavila tihi rat bh. metalskoj industriji pojavila se prvi puta na Business Magazine.